Novo hrvatsko-talijansko istraživanje donosi drukčiji pogled na nastanak poplava na Jadranu. Znanstvenici su pokazali da se nagli porast razine mora može razviti i kroz složenije procese povezane s vjetrom i oscilacijama mora, što bi moglo pomoći u preciznijem predviđanju poplava u obalnim gradovima
Novo istraživanje znanstvenika iz Hrvatske i Italije pokazalo je da se poplave na Jadranu ne razvijaju isključivo zbog ciklona, niskog tlaka zraka i jakog juga, kako se dosad uglavnom smatralo, piše Večernji list.
Rezultati rada objavljeni su u uglednom međunarodnom časopisu Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. Istraživanje su proveli dr. Marco Bajo, dr. Luca Arpaia i dr. Christian Ferrarin iz Instituta za znanosti o moru CNR u Veneciji te akademik Mirko Orlić, professor emeritus s Geofizičkog zavoda Andrija Mohorovičić na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dosadašnje spoznaje upućivale su na to da do velikih poplava dolazi kada se nad Jadran približi ciklona. Njezin niski tlak zraka i južni vjetrovi tada guraju velike količine mora prema sjevernom Jadranu. Ako se takvo podizanje razine mora poklopi s plimom, dolazi do poplava obalnih gradova, među kojima je najpoznatiji primjer Venecija.
vezane vijesti
Novo istraživanje, međutim, pokazuje da poplave mogu nastati i na drugi način. Višestruki impulsi vjetra mogu izazvati rezonanciju mora i dodatno pojačati oscilacije razine mora u Jadranu.
Znanstvenici taj proces uspoređuju s ljuljačkom: kao što dijete pravilnim pokretima može pojačati ljuljanje, tako i vjetar, ako je usklađen sa stojnim valovima u moru, može postupno povećavati oscilacije morske razine.
U takvim okolnostima prvi val poplave ne mora biti najjači. Drugi ili treći maksimum vodostaja mogu biti još viši, što može dovesti do više uzastopnih poplava.
Autori su analizirali meteorološke i oceanografske podatke s brojnih postaja u Jadranskom moru te ih usporedili s analitičkim i numeričkim modelima. Posebno su proučavali velike poplave koje su pogodile Veneciju u prosincu 2019. godine.
Otkriće bi moglo znatno unaprijediti sustave prognoziranja poplava na Jadranu. To je osobito važno za Veneciju, koja se posljednjih godina od visokih voda štiti sustavom pomičnih barijera koje privremeno zatvaraju lagunu.
Rizik od poplava, osim Veneciji, prijeti i brojnim hrvatskim obalnim gradovima, među njima Puli, Rijeci, Cresu, Zadru, Šibeniku i Trogiru. Preciznije prognoze zato su važne za zaštitu stanovništva i imovine.
Istraživanje su javnosti predstavili znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
