Užurbani tempo, velika očekivanja, prevelika izloženost komunikacijskim uređajima, nedostatak vremena za bližnje - izazovi su modernog načina života.

'Živimo na jedan moderan, brz način, to je sve teško isprocesuirati i kapaciteti ljudi su pod jednim pritiskom, jednom prešom i može doći do nekih problema', rekao je za HRT psihijatar doc. dr. sc. Stipe Drmić, Voditelj odjela za psihotraumu KB Dubrava, Zagreb.

S njim se slaže i predsjednik Hrvatske udruge za smanjenja šteta po zdravlje (HaRPH) dr. med. Ranko Stevanović, koji smatra da je razgovor ključ svega.

'Danas ljudi ne razgovaraju s osobama koje ih vole, razgovaraju s osobama koje ne poznaju. I u svemu tome ste s jedne strane usamljeni, a s druge strane sa svih strana tuku valovi života, ambicije, ono što se očekuje od vas.'

Začarani krug iz kojeg se teško izvući

I tu počinje 'začarani krug' iz kojeg je katkad teško izaći, upozoravaju stručnjaci, a koji može imati ozbiljne posljedice.

'Suvremeni život s tim načinom kako mi živimo zapravo dovodi do smetnji koje na kraju idu prema anksioznim, depresivnim, anksiozno-depresivnim stanjima', smatra izv. prof. dr. sc. Branka Aukst Margetić, spec. psihijatar u KB Dubrava, koja je potom otkrila i simptome tog stanja: 'Teško se odmaram od posla, ne mogu zaspati, imam smetnje apetita, postajem razdražljiv, počinjem se svađati s ukućanima...'

Psihoterapeutkinja u Klinici za psihijatriju KB Dubrava, doc. dr. sc. Tina Peraica, kaže kako sve to vodi do 'razvoja ozbiljnih zdravstvenih poteškoća, kardiovaskularnih bolesti, lokomotornih bolesti', a posljedice su velike i brojne.

Jedna od posljedica dugotrajnog stresa je i izgaranje ili takozvani burn out, koji se najčešće povezuje s radnim okružjem, zbog čega je prijeko potrebno na vrijeme prepoznati simptome.

Stres se ne može izbjeći, no može se kontrolirati - poručuju stručnjaci. Ključna je prevencija i jačanje otpornosti - postavljanje osobnih granica, ali i brza i dostupna psihološka podrška onima kojima je potrebna.