DOMAGOJ VIDOVIĆ ZA TPORTAL

Stručnjak za imena otkrio nam je kako su se ona mijenjala kroz povijest, ali i koja su po regijama najpopularnija: Sve je više Anđa i Davida, a sve manje Danica i Franja

  • Autor: Iva Butković
  • Zadnja izmjena 30.06.2019 11:22
  • Objavljeno 30.06.2019 u 11:22
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal; Matej Grgić

Svatko od nas poznaje barem jednu osobu koja nosi neobično ime kojeg se pomalo stidi. Sigurno ćete se složiti da Svemirko, Koljenko, Đesika, Siromah, Zvjeronja ili Majkl nisu baš uobičajena imena koja se čuju svaki dan te da bi mnogi od vas bez razmišljanja promijenili ime da su vas roditelji nazvali Preljub ili Bukva. Ovo su tek neka od rijetkih imena koja postoje u Hrvatskoj, a mi smo ih odlučili temeljito ispitati kroz povijest. Stručnjak za onomastiku Domagoj Vidović ispričao je za tportal sve o popularnim, tradicionalnim i neobičnim imenima te kako su se ona kroz povijest mijenjala na našim prostorima

U Hrvatskoj postoji oko 5560 osobnih imena, no o točnoj brojci nemoguće je sa sigurnošću govoriti jer se podaci o osobnim imenima koja imaju manje od deset nositelja ne objavljuju zbog zaštite o osobnim podacima.

Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji se punih 15 godina bavi proučavanjem vlastitih imena, prezimena i toponima diljem Hrvatske, pretpostavlja da nepopisanih osobnih imena u Hrvatskoj ima barem još nekoliko tisuća.

Dok su u Hrvatskoj danas popularna imena kao što su Mia, Lucija, Ema, Luka, David i Jakov, pogledamo li razdoblje do Drugog svjetskog rata, primijetit ćemo da su među najčešćim ženskim imenima u Hrvatskoj bile Milka, Anka ili Danica, a među muškima Ilija, Dragutin ili Franjo. Ta su imena među mlađim stanovništvom danas rijetka, pogotovo u gradovima.

'Vratimo li se dublje u prošlost, vidjet ćemo da su se neka imena već jako rano počela zamjenjivati. Tako je muška imena Paladin i Palma u srednjovjekovlju zamijenilo ime Pavao, narodno ime Vuk kršćanska imena Luka i Luko, dok je Rade postao Rafael, a Danica Danijela itd. Nekoć je u Dubrovniku i Kotoru bilo zabilježeno i osobno ime Juda', otkriva u razgovoru za tportal Domagoj Vidović, doktor onomastike, znanstvene discipline koja se bavi proučavanjem imena.

Imena nekad i danas

Danas se obrasci nadijevanja osobnih imena mijenjaju znatno brže nego u prošlom stoljeću. Najčešća su imena novorođenih djevojčica prošle godine u Hrvatskoj bila Mia, Lucija, Ema, Sara, Nika, Ana, Lana, Marta, Elena i Rita, a dječaka Luka, David, Jakov, Petar, Ivan, Mihael, Filip, Marko, Matej i Fran.

Najpopularnija imena od 2000. do 2011.

Od 2000. do 2011. najčešća su ženska imena bila Lucija, Ana, Lana, Petra, Sara, Ema, Marija, Nika, Ivana i Iva, a muška Luka, Ivan, Marko, Filip, Karlo, Josip, Antonio, David, Petar i Matej.

'Nadijevanje imena danas je ipak neovisnije o ideologijama, a ovisnije o modi. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća isprva je zabilježen sve veći udio narodnih imena koja su bila narodnosno i vjerski neutralna - npr. Nada, Vesna, Boris, Milan, Željko itd. Zatim s Hrvatskim proljećem i ponovno s hrvatskom neovisnošću oživljuju imena hrvatskih narodnih vladara – Tomislav, Domagoj, Krešimir, Borna, Ljudevit – a djelomično i žensko ime Jelena nakon proslave 1000. obljetnice smrti kraljice Jelene Slavne', objašnjava Vidović.

'S Hrvatskim proljećem i ponovno s hrvatskom neovisnošću oživljuju imena hrvatskih narodnih vladara'

'S Hrvatskim proljećem i ponovno s hrvatskom neovisnošću oživljuju imena hrvatskih narodnih vladara'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U tom razdoblju raste i udio kršćanskih imena. Strana se imena češće pojavljuju od 1970-ih godina, isprva Marijana i Lana, a usporedno je s njima porastao udio nekih kršćanskih imena koja dotad nisu bila toliko rasprostranjena u prošlim stoljećima, kao što su David i Sara.

Muška imena tradicionalnija, ženska podložnija modi

'Mogli bismo reći da su muška imena općenito tradicionalnija, ali su podložnija ideološkim i svjetonazorskim promjenama, a ženska modama, i to oduvijek, još od srednjovjekovlja, kad su se imena nadijevala djevojčicama po neobičnim imenima svetica, primjerice Urozija ili Eurozija u Žuljani na Pelješcu ili Salabergia i Hermengilda u Kotoru i Splitu', rekao je Vidović, dodajući kako se danas vraćaju u modu i neka starinska imena.

Jedan od najboljih primjera oživljenih imena je muško ime Fran, koje, objašnjava nam Vidović, 'u sjevernim hrvatskim krajevima postupno istiskuje kršćansko ime Franjo'. Ujedno se u modu vraća osobno ime David, a ono je stoljećima bilo rijetko u uporabi.

Od ženskih imena u Zagrebu sve više djevojčica nosi osobna imena Anđa, Mara i Maša, a koja su se u manjim sredinama gotovo prestala nadijevati u drugoj polovici 20. stoljeća. Vraćaju se u modu i neka kršćanska imena kao što su Rita ili Klara, ali i narodna, kao što je Cvita.

U 20. stoljeću u većoj se mjeri vratilo i ime Oliver, koje je u 15. i 16. stoljeću bilo vrlo popularno zbog omiljenosti 'Pjesni o Rolandu'. Ime Goran zapisano je u Kotoru još u 14. stoljeću, a nakon 600 godina oživio ga je svojim nadimkom Ivan Goran Kovačić.

Najpopularnija imena u Hrvatskoj od 20. stoljeća do danas podijeljena po regijama

Najpopularnija imena u Hrvatskoj od 20. stoljeća do danas podijeljena po regijama

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal

Utjecaj poznatih osoba, filmova i književnih djela na popularizaciju imena

Kad je riječ o suvremenim stranim imenima, pobude za njihovo nadijevanje su raznolike. U Hrvatskoj tako danas žive nositelji osobnih imena motiviranih imenima različitih bogova, primjerice Afrodita i Venera (grčka, odnosno rimska božica ljepote i ljubavi), Amon (glavno egipatsko božanstvo) ili Herta (ime nastalo prema inačici imena božice Nerthus, koju je Tacit smatrao germanskom božicom plodnosti), a posredno i Breda (Brighid je keltska božica vatre, pjesništva i mudrosti).

Nađe se kod nas i imena inspiriranih likovima iz književnih djela, ali i televizijskih sapunica.

'U hrvatskim imenima odrazila su se i imena književnih likova kao što su Antigona (junakinja grčkih drama), Arwen (vilenjakinja iz 'Gospodara prstenova'), Dori(j)an (ime Dorian prvi je upotrijebio Oscar Wild), Eneja (ime praoca Rimljana; u hrvatskom i slovenskom jeziku može biti i muško i žensko ime), Mentor (lik u Odiseji), Nestor (lik u Ilijadi), Ofelija (junakinja Shakespeareova 'Hamleta') ili Tessa (junakinja iz romana Thomasa Hardyja)', navodi Domagoj Vidović.

Zbog otvaranja svijetu u osobnoimenski fond ušla su imena iz udaljenih kultura poput irske (Patrik), portugalske (Ronaldo) ili švedske (Sven)

Zbog otvaranja svijetu u osobnoimenski fond ušla su imena iz udaljenih kultura poput irske (Patrik), portugalske (Ronaldo) ili švedske (Sven)

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Imena iz sapunica i filmova utjecala su na širenje stranih imena kao što su Eden, ime lika iz američke sapunice 'Santa Barbara', te Armando, Diego ili Raul iz španjolskih (na nadijevanje je prvih dvaju osobnih imena utjecala i popularnost Diega Armanda Maradone, a na nadijevanje trećeg u nešto manjoj mjeri popularnost još jednog nogometaša, Raúla Gonzáleza) i Chiara/Kjara iz talijanskih sapunica.

'Slavne osobe također su utjecale na nadijevanje stranih imena, pa među Hrvatima nalazimo nositelje imena Alen (popularnost glumca Alaina Delona utjecala je na širenje tog osobnog imena 60-ih i 70-ih godina), Dante, Darvin, Elvis, Ivan Pavao, Ivano (zbog Ivana Balića), Lana (zbog glumice Lane Turner), Marija Terezija, Noel (proširilo se zbog popularnosti pjevača sastava Oasis Noela Gallaghera te je 2016. bilo peto po broju nositelja među novorođenim dječacima u Istri), Tito, Vig(g)o (pod utjecajem glumca Vigga Mortensena) i Zenon. Otvaranje svijetu dovelo nas je do toga da nam u osobnoimenski fond uđu imena iz udaljenih kultura poput irske (Patrik), portugalske (Ronaldo) ili švedske (Sven), ali i da za neka osobna imena i ne znamo točno odakle potječu (primjerice, ime Lu može potjecati i iz kineskog i iz engleskog jezika)', objašnjava Vidović.

Strana vs. tradicionalna imena  

Strana imena češća su u Hrvatskom primorju, Istri te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, no stanovnici većih dalmatinskih gradova tradicionalno su otvoreni romanskim, ponajprije talijanskim imenima kao što su Kjara, Marčelina ili Marino, a u posljednje vrijeme i španjolskim imenima kao što je Diego.

'Na izbor osobnih imena u Dalmaciji znatnije utječu mjesni sveci poput Donata, Krševana, Duje, Vlaha ili Tripuna i blaženici poput Gracije (muško ime u Boki kotorskoj) te svetice i blaženice poput Stošije i Ozane. Tradicionalna hrvatska narodna i kršćanska imena češća su u manjim sredinama, poglavito u Dinaridima', tvrdi Vidović.

  • +6
  • +3

Domagoj Vidović

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Trend nasljeđivanja imena od očeva, djedova i baki danas je daleko manji nego prije. Ženska su imena i u starijim vremenima bila manje podložna pravilima nasljeđivanja, dok se na nasljeđivanje muških u mnogim krajevima strogo gledalo, pa se gotovo redovito najstariji sin zvao po djedu s očeve strane.

'Zanimljivo je to da su pravila nasljeđivanja osobnih imena, osim u manjim sredinama, bila stroga među plemstvom, dakle opreka urbano – ruralno ovdje baš ne drži vodu. Stroga su se pravila nasljeđivanja izvan velikih gradova počela napuštati kad su evidenciju rođenih i umrlih počeli voditi matičari. Dotad su, posebno u manjim sredinama, župnici odbijali upisivati strana i po njihovu sudu neobična imena. Župnici bi čuli Sanja, a pisali Danica, roditelji bi htjeli da se upiše osobno ime Marijeta, a župnici bi pisali Marija. Općenito se može reći da je nekoć osobno ime bilo odraz obiteljskog naslijeđa, a da je danas odraz velike želje za individualizacijom. Nekoć ste imali velik broj ljudi s istim osobnim imenom i prezimenom, a iako se i danas tradicionalna osobna imena često nadijevaju, znatno je manje istodobnih imenjaka i prezimenjaka, čak i u manjim sredinama', objašnjava Vidović.

Ne nedostaje nam ni neobičnih imena

Baš kao što su postojala nekoć, neobičnih imena ima i danas. Iako se mnogi pitaju zašto bi netko nazvao dijete Koljenko ili Svemirko, neobična imena uvijek će postojati.

'Među ljudima koje poznajem najneobičnija su mi imena Linkon (pogrešno izgovoren lik prezimena američkog predsjednika Lincolna), Daglas, Kenedi i Li, zabilježena u razmaku od samo nekoliko kilometara u Neretvanskoj krajini, a ondje osobno ime Li može biti i žensko i muško. Osobno su mi neobična imena bogova i likova iz mitova i legendi - Adonis, Atina, Dardan, Delfa, Delfina, Dionizija, Dionizije, Kali, Merlin, Merlina ili Venera. Ima i običnih imena koja se neobično pišu, kao što su Žanna, Đesika, Đenifer, Dijego, Majkl, Stiven ili Virđinija', kaže nam Vidović.

Neobično je nekad bilo običnO

Od Kaćunka preko Siromaha do Preljuba

U prošlosti su neobična imena bila vrlo obična, pa je bilo i nositelja osobnih imena motiviranih imenima životinja kao što su Bivoj (Bivol), Gujin (od guja, zmija), Lisica ili Rak, biljaka kao što su Bukva, Grab, Hrasto i Kaćunko (kaćun je starije hrvatsko ime za orhideju), nazivima zanimanja kao što su Kovač, Kozara (čuvarica koza), Pop ili Sedlar, društvenim položajem kao što je Siromah, nazivima oruđa kao što je Kijo (od kij, čekić), nedoličnim ponašanjem ili navikama Niboga i Bezbogo (nositelji se nisu odlikovali prevelikom pobožnošću), Dosro i Sranko (problemi sa stolicom), Mrkša (smrknut), Sporko (spor), Tupša (nepametan) ili Zloglas. U Splitu su zabilježena i osobna imena Vrag i Zvjeronja, u Zadru Zloba, a u Boki kotorskoj Preljub, kaže Domagoj Vidović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!