ŠTO NAPRAVITI

Nove smjernice: Kako pravilno provesti postupak oživljavanja tijekom globalne pandemije

16.07.2020 u 11:24

Bionic
Reading

Zaklada 'Hrvatska kuća srca' objavila je privremene smjernice Europskog vijeća za reanimaciju o postupku oživljavanja za laike u vrijeme pandemije COVID-19

Zaklada 'Hrvatska kuća srca' i Hrvatsko kardiološko društvo, u suradnji sa studentskom udrugom StEPP, otkrili su privremene smjernice Europskog vijeća za reanimaciju o oživljavanju u vrijeme pandemije Covid-19.

Bez obzira na pandemiju, kardiovaskularne bolesti nisu nestale. U Hrvatskoj i dalje svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, što čini 24 osobe u jednom danu ili oko 9000 osoba godišnje. Upravo je zato vrlo važno pridržavati se novih privremenih smjernica te zaštititi sebe i druge.

Prema novim privremenim smjernicama za postupak oživljavanja, koji provode građani laici, potrebno je napraviti sljedeće:

  • Osoba koja pruža postupak oživljavanja treba staviti masku na lice.
  • Provjeriti reagira li osoba na podražaj na način da ju protresemo ili glasno dozovemo.
  • Disanje osobe više nećemo provjeravati na način da ju slušamo tako što uho prislonimo ustima unesrećenog, već ćemo sam gledati njezin prsni koš i zaključiti pogledom pomiče li se gore-dolje, odnosno je li došlo do prestanka disanja ili ne.
  • Pozvat ćemo hitnu pomoć čim primijetimo da ne postoje znakovi disanja.
  • Prije no što započnemo ručnu masažu prsnog koša, važno je da unesrećenoj osobi usta pokrijemo komadom tkanine ili maskom kako bismo spriječili potencijalnu infekciju koronavirusom u trenutku otvaranja dišnog puta osobe koja je doživjela srčani zastoj.
  • Nećemo unesrećenom davati umjetno disanje usta na usta, već ćemo izvesti isključivo ručnu masažu prsnog koša.
  • Nakon pružanja postupka oživljavanja, osoba koja je pružala oživljavanje treba u što kraćem roku oprati ruke, dezinficirati ih, a u međuvremenu izbjegavati rukama dodirivati sluznicu nosa i očiju te usta.

Nove privremene smjernice Europskog vijeća za reanimaciju odnose se na osobe koje imaju potvrđen koronavirus ili postoji sumnja da bi isti mogle imati.

Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1 do 2 minute) pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, a spašavanje života u ovom slučaju obavljaju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći.

'Iako su u zadnjih nekoliko mjeseci u središtu medijskog, ali i svakodnevnog životnog diskursa teme vezane za novi koronavirus SARS-CoV-2 i bolest Covid-19, ne smijemo zaboraviti ni na druge bolesti i prevenciju istih. Kardiovaskularni bolesnici jedna su od najugroženijih skupina građana za obolijevanje od bolesti s najtežim posljedicama. Kardiovaskularne su bolesti i dalje prisutne, i dalje najviše građana umire upravo od tih bolesti, stoga moramo biti ustrajni u borbi protiv rizičnih ponašanja kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost', naglasila je Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.

Uz poštovanje novih smjernica o kardiopulmonalnom oživljavanju, Zaklada Hrvatska kuća srca podsjeća javnost i na besplatan online kalkulator kardiovaskularnog rizika jer se zna da su upravo kardiovaskularni bolesnici visokorizični za bolest Covid-19.

'Zaklada „Hrvatska kuća srca', u sklopu projekta Čuvari srca, pokrenula je kalkulator kardiovaskularnog rizika – www.kvkalkulator.cuvarisrca.hr – koji s nekoliko koraka može ukazati građanima imaju li rizik od kardiovaskularnih bolesti. Posebna je prednost ovog kalkulatora što se sve može obaviti online, bez nepotrebnog izlaganja dodatnom riziku od novog koronavirusa i bolesti Covid-19', izjavio je akademik Davor Miličić.