Ako nemate zabrinjavajuće simptome ili niste nikad imali problema sa srcem, odluka o pregledu mogla bi biti doista zbunjujuća.

No stručnjaci ističu kako ne moramo čekati da se pojave simptomi srčane bolesti da bismo potražili pomoć liječnika. Američki kardiolog, dr. Grant Reed, otkrio je uobičajene razloge za to, piše Cleveland Clinic.

Kad otići kardiologu?

Zašto posjetiti kardiologa? Kratki odgovor je da stručnjaci za srce i krvne žile primaju pacijente svih dobi iz mnogih razloga. Nekima je možda potrebno početi posjećivati stručnjaka već u mladoj dobi dok drugima to možda neće biti potrebno sve do poznijih godina.

'Ljudi dolazi i radi prevencije i zbog liječenja srčanih tegoba. Moj posao nije samo pomoći kada dođe do problema. Trudim se i spriječiti probleme prije nego što nastanu te vam pomoći da donesete najbolje odluke o mogućnostima prevencije i liječenja srčanih bolesti', rekao je kardiolog.

Evo nekoliko uobičajenih razloga zbog kojih biste mogli posjetiti kardiologa:

1. Imate obiteljsku povijest srčanih bolesti

Ako u vašoj obitelji postoji izražena obiteljska povijest srčanih bolesti, možda biste trebali posjetiti kardiologa kako bi vam pomogao identificirati i adresirati potencijalne dugoročne čimbenike rizika.

'Posebno je važno dogovoriti pregled ako član obitelji neočekivano umre od nekog srčanog stanja, osobito prije 50. godine', kaže dr. Reed.

2. Imate rizike za srčane bolesti

Poznato je da određena medicinska stanja povećavaju rizik od srčanih bolesti. Ako imate kroničnu bolest, vaš liječnik opće prakse možda će htjeti da što ranije počnete surađivati sa stručnjakom kako biste spriječili komplikacije. Najčešće se to odnosi na visoki krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes ili preddijabetes, apneju u snu, određene vrste raka, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) te povijest pušenja.

Dr. Reed preporučuje da dođete pripremljeni za razgovor o svom zdravlju te donesite kopiju medicinske dokumentacije.

'Razgovarat ćemo i o vašem stanju i o općim zdravstvenim temama, poput prehrambenih navika, tjelovježbe, upravljanja stresom, pušenja i sna', kaže on. 'Taj razgovor pomaže nam da sagledamo vaš kardiovaskularni rizik.'

Upravljanje kroničnim stanjima promjenom životnog stila, redovitim liječničkim pregledima i, u nekim slučajevima, lijekovima može vam pomoći da u budućnosti izbjegnete dijagnozu srčane bolesti.

3. Imate zabrinjavajuće simptome

Kardiolozi često primaju ljude zbog simptoma koji bi mogli ukazivati na srčane probleme. Vaš liječnik opće prakse vjerojatno će vas uputiti kardiologu ako osjećate bol, nelagodu u prsima koja ne prolazi, palpitacije ili ubrzan rad srca, uz otežano disanje, vrtoglavicu ili osjećaj kao da ćete se onesvijestiti, oticanje, težinu ili nelagodu u nogama te neobjašnjivo dobivanje na težini.

'Ako doživljavate simptome vezane uz srce, razmislite kako ih opisati. Korisno je podijeliti i kada su počeli, jesu li se s vremenom pogoršavali i što vam, ako išta, pomaže da se osjećate bolje kada ih doživljavate', kaže dr. Reed.

Ako vam se simptomi brzo pogoršavaju, idite na hitnu pomoć jer to može ukazivati na ozbiljan srčani problem.

'Prekretnica je različita za svakoga. No ako simptomi ne prolaze, potražite liječničku pomoć. Poznajete svoje tijelo. Ako nešto nije uobičajeno ili osjećate da nešto jednostavno nije u redu, ne riskirajte. Potražite liječničku pomoć', kaže.

4. Kontinuirano praćenje

Zašto bi netko trebao posjećivati kardiologa ako mu nije dijagnosticirana srčana bolest i nema obiteljsku povijest srčanih bolesti?

Na temelju vaše medicinske povijesti, možda ćete trebati posjećivati kardiologa radi redovitih pregleda, samo kako bi se provjerilo je li sve i dalje u redu. To se može dogoditi ako ste imali urođenu srčanu manu koja je riješena kad ste bili mladi, neobjašnjenu medicinsku epizodu poput nesvjestice, aritmije, plućne embolije ili jakih bolova u prsima ili pak akutno medicinsko stanje koje bi moglo utjecati na zdravlje srca, poput Kawasakijeve bolesti, covida ili reumatske groznice.

No vaš liječnik opće prakse nije jedini medicinski stručnjak koji vas može povezati s kardiologom jer neka zdravstvena stanja neizravno utječu na funkciju srca: primjerice hipertireoza, lupus, kronična bolest bubrega ili Ehlers-Danlosov sindrom, a u liječenju takvih sistemskih bolesti često sudjeluju timovi liječnika. Uputnicu možete dobiti i kroz hitnu pomoć ako dođete sa zabrinjavajućim simptomima koji nisu hitni ili s abnormalnim rezultatima testova. Konačno, ako ste bili hospitalizirani zbog srčanog problema ili zahvata, vidjet ćete kardiologa prije otpusta kako biste razgovarali o sljedećim koracima.

Ne oklijevajte potražiti pomoć

'Liječimo širok raspon različitih dijagnoza. Brinemo se za ljude s dugotrajnim, kroničnim stanjima, poput srčanog zatajenja ili bolesti zalistaka. Također rješavamo akutna stanja, poput infekcija i srčanih udara, kada je ljudima najpotrebnija hitna skrb', kaže dr. Reed.

Među uobičajenim problemima koje kardiolozi liječe nalaze se visoki krvni tlak, visoki kolesterol, srčano zatajenje, bolest koronarnih arterija, bolest srčanih zalistaka te poremećaji srčanog ritma.

Kada je srce u pitanju, čak i male brige mogu izgledati velike.

'Velik dio onoga što radim je savjetovanje ljudi da promijene životni stil i pomažem u donošenju odluka o mogućnostima liječenja. No liječnici su tu i da adresiraju ili otklone vaše brige. Sasvim je razumljivo biti zabrinut zbog zdravlja srca jer je ono važno. No ne morate se sami nositi sa srčanim problemima', rekao je dr. Reed.