Mrkva je najpoznatija po beta-karotenu, biljnom pigmentu koji joj daje karakterističnu narančastu boju, a koji tijelo pretvara u vitamin A. On je važan za normalan vid, zdravlje kože i sluznica te pravilno funkcioniranje imunološkog sustava. Osim toga, mrkva sadrži vlakna koja pridonose urednoj probavi i duljem osjećaju sitosti, kao i kalij, vitamine K i C te druge korisne spojeve. Niskokalorična je, sadrži mnogo vode i može biti odličan međuobrok ili dodatak različitim jelima.

Sirova mrkva dobar je izvor vlakana i praktična zdrava grickalica, dok kuhanjem, pirjanjem ili pečenjem omekšava i omogućuje bolju dostupnost beta-karotena. Ipak, dugotrajno kuhanje u vodi može smanjiti količinu nekih osjetljivijih vitamina, poput vitamina C.

Jedna od važnijih stvari koju treba znati jest da je beta-karoten topiv u mastima. To znači da ga organizam učinkovitije apsorbira kada mrkvu jedemo uz namirnice koje sadrže masnoće. Ne treba pretjerivati s njihovom količinom – dovoljna je manja porcija uz obrok. Dobre kombinacije uključuju maslinovo ulje, avokado, orašaste plodove i sjemenke, ali i tahini, odnosno pastu od sezama. Primjerice, salata od naribane mrkve s maslinovim uljem, limunovim sokom i bučinim sjemenkama jednostavan je način da se spoje vlakna, karotenoidi i zdrave masnoće.

Sok od mrkve također sadrži beta-karoten i može biti dio uravnotežene prehrane. Međutim, cijeđenjem se uklanja velik dio vlakana koja se nalaze u cijeloj namirnici. Zato je bolje ne oslanjati se samo na sokove, nego redovito jesti svježu i kuhanu mrkvu.

Ta je namirnica, dakle, puno više od povrća koje povezujemo s dobrim vidom. Njezina vlakna, vitamini i antioksidativni biljni spojevi čine je vrijednim dijelom uravnotežene prehrane. Ipak, želite li bolje iskoristiti njezine nutrijente, dodajte joj malo zdrave masnoće.