Demokrati su osvojili Senat i ostvarili značajne dobitke u Zastupničkom domu, a njihovi zastupnici već najavljuju da namjeravaju temeljito istražiti poteze Trumpove administracije tijekom protekle dvije godine.

'Pripremite odvjetnike', upozorio je u ranim jutarnjim satima u srijedu zastupnik Robert Garcia iz Kalifornije, koji bi mogao postati novi predsjednik Odbora za nadzor Zastupničkog doma.

Očekuju se istrage o ratu u Iranu, upravljanju FBI-em, ali i poslovnim aktivnostima Trumpove obitelji. Američku političku scenu tako bi mogla zahvatiti kombinacija afera kakve su obilježile ranije predsjedničke mandate, od afere Whitewater iz vremena Billa Clintona i prvog Trumpova opoziva do afere Iran-Contra.

No što će se događati u Washingtonu značiti za Europu? Politico izdvaja pet ključnih pitanja koja bi europske prijestolnice trebale pomno pratiti.

1. Europa bi mogla postati glavna meta Trumpova nezadovoljstva

Dio iskusnih promatrača smatra da bi europski saveznici mogli osjetiti posljedice Trumpova izbornog poraza više nego itko drugi.

'Moramo se pripremiti ne za skladnije transatlantske odnose, nego za još više ogorčenosti i još više Trumpovih zahtjeva prema Europi', upozorio je Wolfgang Ischinger, iskusni njemački diplomat i dugogodišnji predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije.

Demokrati će nakon izbornog uspjeha imati više mogućnosti ograničavati Trumpa kroz proračunske odluke, nadzorna saslušanja i istrage. Bijela kuća mogla bi se suočiti i sa strožim uvjetima za zakonske prijedloge koje želi progurati kroz Kongres.

Ipak, američki predsjednik i dalje raspolaže znatnim ovlastima u vanjskoj politici, diplomaciji, nacionalnoj sigurnosti i trgovini. Trump je dosad pokazao da je spreman dodatno širiti prostor za samostalno djelovanje, koristeći predsjedničke uredbe i pravne mehanizme kojima zaobilazi Kongres.

'Trump zapovijeda oružanim snagama. Ima kontrolu nad carinama i trgovinskim sporazumima. Ima moć javnog nastupa i utjecaja. Čak i ako demokrati preuzmu oba doma Kongresa, može uložiti veto na zakone', rekao je za Brussels Playbook Phil Gordon, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost nekadašnje potpredsjednice Kamale Harris.

Zato bi se sukobi između Bijele kuće i Kongresa mogli dodatno zaoštriti, a Trump bi mogao pokušati pokazati da i dalje kontrolira političku situaciju. Međunarodna pozornica pruža mu dovoljno prostora za takvu demonstraciju moći.

Europa je već dugo jedna od njegovih omiljenih meta, kao i meta najodanijih pristaša pokreta MAGA, koji tvrde da žele spasiti kontinent od njega samoga. S obzirom na to da Trumpu preostaju još samo dvije godine mandata, europski saveznici mogli bi se suočiti s još snažnijim pritiscima iz Washingtona.

2. Ukrajina bi mogla dobiti predah, ali ne treba očekivati čudo

Većina vodećih demokrata dosljedno podržava slanje američke pomoći Ukrajini, smatrajući da je riječ o obrani demokracije i međunarodnog prava, ali i o pitanju nacionalne sigurnosti SAD-a.

Njihov veći utjecaj u Kongresu mogao bi otvoriti prostor za nove pakete pomoći Kijevu. No to ne znači da će se situacija za Ukrajinu brzo promijeniti.

'Čak i ako demokrati odluče početi slati Kijevu dodatnu pomoć, uključujući novac, trebat će mjeseci, a možda čak i godine da se to doista ostvari', upozorila je Bronwen Maddox, direktorica britanskog instituta Chatham House.

Zato, smatra ona, ne treba 'očekivati trenutačni spas za Zelenskog'.

Ukrajini je pomoć potrebna odmah, osobito projektili Patriot koji su ključni za obranu od ruskih zračnih napada. Kijev se priprema za još jednu zimu pod neprekidnim ruskim bombardiranjem, a političke promjene u Washingtonu neće nužno dovoljno brzo donijeti konkretne rezultate na bojištu.

3. Trump bi mogao pokušati progurati vlastiti mirovni sporazum

Trump se predstavlja kao predsjednik koji zaustavlja ratove i često ističe da je okončao osam međunarodnih sukoba. Ujedno je tvrdio da bi postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine trebalo biti najlakše, a za izostanak dogovora sve češće proziva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Bivši američki diplomat Kurt Volker smatra da bi Trump mogao zanemariti protivljenje Kijeva i europskih saveznika te 'početi ukidati sankcije i sklapati poslovne sporazume s Rusijom'.

'Lako mogu zamisliti da to učini jednostrano i naloži američkom Ministarstvu financija da se suzdrži od provedbe sankcija te pokuša sklopiti više energetskih poslova s Rusijom. S Putinom je razgovarao o povratku velikih američkih kompanija u Rusiju', rekao je Volker.

S druge strane, ne očekuje da će Trump nužno provesti svoje prijetnje o povlačenju SAD-a iz NATO-a ili smanjivanju američke vojne prisutnosti u Europi. Vjerojatnije je da će takve poruke koristiti kao sredstvo pritiska.

'Što se tiče NATO-a, mislim da se neće mnogo toga promijeniti kada je riječ o povlačenju iz Saveza ili smanjivanju raspoređenih snaga. Trump je u SAD-u prilično usamljen u tom stavu. Nema potporu demokrata, republikanaca, Kongresa ni medija.'

4. Ne treba očekivati brz pad cijena energije

Iako su cijene nafte u ponedjeljak pale najbržim tempom od kolovoza, sirova nafta Brent, ključna međunarodna referentna vrijednost, i dalje se prodavala po cijeni od 108 dolara za barel.

Za Europu je ključno pitanje hoće li Trump uspjeti postići sporazum s Iranom i osigurati ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Bez toga bi se energetski šok mogao nastaviti, povećavajući troškove za europska kućanstva i gospodarstvo te dodatno pogoršavajući krizu životnog standarda.

Posljedice bi se mogle preliti i na političku scenu europskih država. Izvršni direktor Ryanaira Michael O'Leary, govoreći o zračnom prometu i zrakoplovnoj industriji, upozorio je da će se taj sektor bez dogovora 'do sljedećeg ožujka ili travnja suočiti s pravom krizom'.

Trump pritom nema mnogo dobrih opcija. Može obnoviti vojne operacije i pokušati prisiliti Teheran na ustupke, nadati se urušavanju iranskog režima, pristati na kompromis ili se povući i prepustiti drugima, uključujući Europljane i Azijce, da rješavaju problem.

Nastavak rata i novi rast cijena energije bili bi izrazito nepopularni među američkim biračima. No izborni poraz republikanaca pokazao je da su posljedice dosadašnje politike već ozbiljne.

5. Washington bi se mogao toliko baviti samim sobom da zaboravi ostatak svijeta

Postoji i mogućnost da američku politiku u sljedećem razdoblju toliko zaokupe sukobi između Bijele kuće i Kongresa da će za vanjsku politiku ostati vrlo malo prostora.

Bivša potpredsjednica Kamala Harris prošlog je mjeseca u jednom podcastu upozorila demokrate da ne bi trebali ponovno pokušavati opozvati Trumpa, ocijenivši da to 'nije dobra ideja'.

Sličan apel uputio je i Rahm Emanuel, bivši gradonačelnik Chicaga. Pozvao je stranačke kolege da izbjegnu političko prepucavanje i usmjere se na konkretne zakonodavne prioritete: smanjenje troškova života, povećanje savezne minimalne plaće i uvođenje novih etičkih pravila za sve tri grane vlasti.

Ipak, Washington se rijetko uspijevao oduprijeti žestokim političkim obračunima, a oni bi se sada mogli dodatno intenzivirati. Pritom se najžešće bitke možda neće voditi samo između republikanaca i demokrata, nego i unutar samih stranaka, upozorava John F. Harris iz Politica.

'Obje velike stranke suočavaju se s teškim odlukama o tome kako se predstaviti biračima u nadolazećem razdoblju američke politike nakon Trumpa', ocijenio je Harris.

Za Europu bi takav scenarij mogao biti posebno nezgodan: čak i ako se promijeni odnos snaga u Kongresu, to ne znači da će Washington imati više volje ili vremena za rješavanje međunarodnih kriza.