BEAUTY IZ KUHINJE

Ovaj viralni recept navodno je tajna blistave kože: Evo što kažu dermatolozi

28.08.2026 u 10:38

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Retinol je već godinama jedan od najcjenjenijih sastojaka u njezi kože, a društvene mreže sada nude mnogo jednostavniju alternativu: umjesto da ga nanesete na lice, navodno ga možete 'pojesti'

Viralna 'retinol salata', čiji su glavni sastojak mrkve, obećava blistaviju i mladolikiju kožu iznutra. No dermatolozi upozoravaju da joj je ime pomalo varljivo: zdrava jest, ali tanjur mrkve ipak neće zamijeniti retinolsku kremu.

TikTok i Instagram posljednjih su tjedana preplavili recepti za takozvanu retinol salatu. Recepti se razlikuju, ali obično uključuju mrkvu narezanu na tanke trakice, češnjak, ocat, papriku, sezamovo ulje i sok limete.

Ideja iza trenda zvuči logično. Mrkva obiluje beta-karotenom, biljnim pigmentom koji organizam može pretvoriti u vitamin A, odnosno njegov aktivni oblik retinol.

A upravo je retinol dobro poznat ljubiteljima skincare rutine zbog učinka na znakove starenja i akne.

Problem je u tome što retinol koji nastaje iz hrane i retinol koji nanosimo izravno na kožu nisu ista beauty priča.

Može li mrkva djelovati poput retinola?

Dermatologinja Rajani Katta za The Time kaže da je riječ o vrlo dobroj salati za kožu, ali smatra da je naziv 'retinol salata' pogrešan.

Beta-karoten doista je prekursor vitamina A. Tijelo ga može pretvoriti u retinol, no taj proces nije osobito učinkovit. Potrebna je velika količina beta-karotena da bi organizam proizveo znatno manju količinu retinola.

Retinol se, inače, može dobiti i izravno iz određenih namirnica životinjskog podrijetla, poput jaja, mlijeka i goveđe jetre.

No najvažnija razlika nastaje kada govorimo o koži.

Jednostavni trikovi za bolji san koji mogu napraviti veliku razliku već večeras Izvor: Ostale fotografije / Autor: Freepik

Kada se retinol nanese izravno na kožu, prodire u nju te može ubrzati obnovu stanica i potaknuti stvaranje kolagena. Istraživanja pokazuju da topikalni retinol može pomoći kod finih linija, hiperpigmentacije, grublje teksture kože i znakova oštećenja od sunca, a koristi se i kod akni. Mrkva ne djeluje na isti način.

Sustavni pregled istraživanja iz 2025. pokazao je da karotenoidi iz prehrane i oni koji se nanose na kožu mogu imati određene koristi povezane sa starenjem kože, uključujući bolju hidrataciju i elastičnost te smanjenje upalnih procesa.

Ipak, dermatolozi naglašavaju da jedenje beta-karotena ne može pružiti učinak usporediv s izravnim nanošenjem retinola na kožu.

Pa zašto je onda salata dobra za kožu?

Najveća vrijednost viralnog recepta zapravo nije u 'jestivom retinolu', nego u antioksidansima.

Mrkva i ostalo povrće sadrže spojeve koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa povezanog s UV zračenjem i onečišćenjem.

Antioksidansi također pomažu u zaštiti od slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje pridonose preranom starenju i razgradnji kolagena.

Dakle, 'retinol salata' može biti dobar dodatak prehrani koja podržava zdravlje kože, samo ne iz razloga koji sugerira njezin viralni naziv. Beta-karoten iz hrane za većinu je ljudi siguran čak i pri većem unosu. To nije isto što i pretjerivanje s dodacima prehrani koji sadrže već formirani vitamin A, čiji prekomjeran unos može biti toksičan.

No i mrkva može ostaviti jedan vrlo vidljiv trag. Ako je jedete u izrazito velikim količinama, beta-karoten se može nakupiti u organizmu i koži dati žućkasto-narančastu nijansu.

Naglo povećavanje količine povrća bogatog vlaknima može izazvati i probavne tegobe kod osoba koje ga inače ne jedu mnogo.

Što onda jesti za zdraviju kožu?

Umjesto traženja jedne 'čudotvorne' namirnice, nutricionisti preporučuju raznoliku prehranu bogatu šarenim voćem i povrćem – najmanje pet porcija dnevno.

Važne su i omega-3 masne kiseline iz masne ribe, oraha i lanenih sjemenki, koje imaju protuupalno djelovanje.

S druge strane, preporučuje se ograničiti dodani šećer, alkohol i ultraprerađenu hranu jer mogu nepovoljno utjecati na procese povezane s kožom i proizvodnjom kolagena.

Dermatolog Lawrence Green kao dobar model prehrane izdvaja mediteransku prehranu, bogatu upravo povrćem, voćem, zdravim masnoćama i cjelovitim namirnicama. Istraživanja je povezuju i s povoljnijim ishodima kod nekih upalnih stanja kože, poput akni i psorijaze.

No ni najbolja prehrana neće promijeniti lice preko noći.

Kako upozorava Katta, promjene na koži ne treba očekivati nakon mjesec dana jedenja određene salate. Prehrana je dugoročni dio brige o koži, a ne zamjena za dermatološko liječenje ili provjerene proizvode za njegu.

Zaključak je zato jednostavan: slobodno pojedite viralnu 'retinol salatu'. Puna je povrća i antioksidansa i može biti odličan dio zdrave prehrane. Samo nemojte očekivati da će tanjur mrkve napraviti ono što radi retinol u vašoj večernjoj skincare rutini.