Dodaci prehrani posljednjih su godina postali gotovo sinonim za brigu o zdravlju. Poseže se za multivitaminima, vitaminom D, magnezijem, cinkom i različitim formulama za imunitet, energiju i koncentraciju - no mnogi ih piju bez stvarne potrebe.

Neki dodaci imaju smisla kad postoji stvaran manjak ili povećana potreba, dok se za brojne druge ne može reći da su čvrsto potvrđeni kao korisni u svakodnevnoj upotrebi.

Kada dodaci prehrani imaju smisla

Dodaci prehrani najjasnije mjesto imaju kod potvrđenog ili vjerojatnog manjka određenih nutrijenata. Korist mogu imati starije osobe, ljudi koji jedu vrlo malo ili ne unose dovoljno raznovrsne hrane, kao i neke osobe na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani. Posebno se ističe folna kiselina kod žena koje mogu zatrudnjeti, jer se preporučuje kao dio prevencije razvojnih oštećenja kod djeteta.

Dodaci mogu imati smisla i u trudnoći, dojenju, starijoj dobi ili kod posebnih zdravstvenih stanja, ali tada ih nije pametno uvoditi naslijepo. Kod nekih vitamina i minerala potreba doista raste, no najbolje je da se odluka donosi prema savjetu liječnika i, kada je potrebno, na temelju nalaza.

Postoje i situacije u kojima je korist dodataka vrlo jasno potvrđena. Dobar primjer su određene kombinacije vitamina i minerala koje se koriste kod uznapredovale makularne degeneracije povezane sa starenjem. To pokazuje da dodaci nekad imaju vrlo jasno mjesto, ali u točno određenim medicinskim okolnostima, a ne kao univerzalno rješenje za sve.

Kada se vitamini često uzimaju uzalud

Problem nastaje kada se dodaci počnu uzimati 'za svaki slučaj'. Kapsula ne može zamijeniti raznoliku prehranu, jer hrana donosi mnogo više od samih vitamina i minerala, uključujući vlakna i druge korisne tvari.

Još je važnije to što za mnoge dodatke nema dovoljno dokaza da sprječavaju ili liječe bolesti na način na koji to obećavaju marketinške poruke. Za dio njih postoji vrlo malo kvalitetnih podataka, a kod nekih popularnih dodataka studije nisu pokazale korist kakvu im se često pripisuje.

Zato se vitamini često uzimaju uzalud kada ne postoji manjak, posebna potreba ni jasan zdravstveni razlog, nego samo nada da će 'nešto sigurno pomoći'. U takvim slučajevima dodatak može ostati tek skupa navika bez stvarnog učinka.

Prirodno ne znači i bez rizika

Još jedna česta zabluda jest da su dodaci prehrani automatski sigurni zato što se prodaju bez recepta ili se predstavljaju kao prirodni. Dodaci se ne reguliraju kao lijekovi, a neki sadrže sastojke sa snažnim biološkim učinkom koji mogu biti u sukobu s lijekovima koje osoba uzima ili s postojećim zdravstvenim stanjem.

Zato je važno kupovati provjerene i prijavljene dodatke prehrani te ih ne uzimati olako. To je posebno važno danas, kada tržište nudi golemi broj proizvoda, a razlika između korisnog dodatka i proizvoda s prenapuhanim obećanjima nije uvijek lako uočljiva.

Kako procijeniti ima li dodatak smisla

Najjednostavnije pravilo glasi: prije nego što posegnete za vitaminima, pitajte se postoji li razlog vjerovati da vam baš taj dodatak treba. Ako je riječ o umoru, slabosti, lošoj prehrani, trudnoći ili posebnom zdravstvenom stanju, dodatak može imati smisla, ali je pametno provjeriti i nalaze te se savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Ako dodatak uzimate samo zato što ga svi uzimaju, velika je šansa da trošite novac bez stvarne koristi.

Deklaraciju pritom treba čitati pažljivo. Važno je provjeriti sastav, preporučenu dozu i upozorenja, jer to barem pomaže da znate što unosite i izbjegnete preklapanje više sličnih proizvoda.

Zaključak stručnjaka je prilično jednostavan: vitamini se ne uzimaju nužno uzalud, ali itekako se mogu uzimati bez potrebe. Najviše smisla imaju kada postoji manjak, povećana potreba ili jasna medicinska preporuka. U svim drugim slučajevima prvi korak i dalje bi trebao biti prehrana, a ne automatsko posezanje za tabletama.