Novo istraživanje, financirano od strane američkog Nacionalnog instituta za starenje i objavljeno u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazalo je da stresni, teški ljudi, koje su istraživači nazvali 'gnjavatorima', ostavljaju stvarne, mjerljive posljedice na naše zdravlje. Dok dobri odnosi štite od bolesti, teški odnosi povećavaju kronični stres i podižu razinu epigenetskih biomarkera povezanih sa starenjem. Znanstvenici su izračunali i točan postotak: za svakog takvog 'gnjavatora' s kojim redovito komunicirate, vaš biološki tempo starenja ubrzava se za 1,5 posto.

Stres zbog teških ljudi ubrzava biološki sat

Znanost je odavno dokazala da snažna društvena mreža štiti zdravlje – snižava rizik od kognitivnog propadanja, produljuje život, a neka istraživanja pokazuju i da prava prijateljstva usporavaju starenje na staničnoj razini. 'Ali nisu sve društvene veze podržavajuće', napominje Byungkyu Lee, docent sociologije na Sveučilištu u New Yorku i glavni autor studije.​

Neki odnosi su ambivalentni – s jedne strane donose stres i probleme, ali s druge daju podršku i društvo. Međutim, postoje oni koji su 'gotovo isključivo stresni'. Da bi shvatili kako takvi odnosi utječu na biološko starenje (brzinu kojom stare vaše stanice, što nije uvijek u skladu s kronološkom dobi), znanstvenici su analizirali podatke više od 2000 odraslih ispitanika u Indiani.

Ispitanici su odgovarali na pitanja o svojim odnosima u posljednjih šest mjeseci, uključujući koliko im je puta netko 'stvarao probleme ili otežavao život'. Istovremeno su dali uzorke sline iz kojih su stručnjaci analizirali takozvane 'epigenetske satove' – kemijske promjene na DNK koje pokazuju stvarno, biološko starenje.

Rezultati su bili izrazito jasni: svaka dodatna 'teška osoba' u nečijoj blizini značila je 1,5 posto brže starenje svake godine. U prijevodu, umjesto da ostarite jednu biološku godinu unutar kalendarske godine, s jednim 'gnjavatorom' starite oko 1,015 godina.

'Čak i ti mali učinci na biološko starenje mogu se nakupiti', objašnjava Brea Perry sa Sveučilišta Indiana, koautorica studije, dodajući da to na kraju može pridonijeti ranijem razvoju kroničnih bolesti. Najgore su prošli oni koji su u svom bliskom krugu prijavili dvije ili više takvih toksičnih osoba.​

Žene su na većem udaru, obitelj najviše stvara probleme

Zanimljivo je da su autori studije primijetili kako određene skupine češće prijavljuju da imaju posla s 'gnjavatorima'. Žene su imale više problematičnih odnosa od muškaraca, što stručnjacima nije bilo iznenađenje.

'Žene su češće, i pozitivno i negativno, neproporcionalno više pod utjecajem onoga što se događa u odnosima', objašnjava Perry. Dodaje da žene češće percipiraju probleme koje drugi imaju i preuzimaju ih na sebe kao vlastiti stres. Osim žena, problematične ljude u svom krugu češće su imali i oni slabijeg zdravstvenog stanja, kao i osobe koje su imale teško djetinjstvo i samim time su ranjivije na negativne stresore.

Kada je u pitanju tko su zapravo ti 'gnjavatori', istraživanje donosi otrežnjujući podatak: najčešće je riječ o članovima obitelji. 'To su ljudi koji su ukorijenjeni u vaš život na način iz kojeg je teško pobjeći ili o kojem je teško pregovarati', kaže Perry. Zanimljivo je da su roditelji i djeca češće proglašavani 'teškim osobama' nego bračni ili ljubavni partneri. Što se tiče onih s kojima ne dijelimo krv, najveći stresori su kolege s posla i cimeri, a najmanji prijatelji.​

Kako se zaštititi kad ne možete pobjeći?

Očiti savjet bio bi izbjegavanje takvih ljudi i prekid kontakata, ali autori studije svjesni su da to, pogotovo kada je obitelj u pitanju, često nije realno. Mnogi osjećaju dužnost održavati te odnose, a Debra Umberson, profesorica sociologije na Sveučilištu Teksas koja nije sudjelovala u studiji, dodaje da je to zapravo 'definicija odnosa – možete dobiti podršku i ljubav, ali svi dolaze uz određenu gnjavažu'.

Ključ je, ističu stručnjaci, u postavljanju jasnih granica. 'Čim shvatite da vam netko nanosi ove negativne biološke posljedice, ograničite trud koji ulažete u taj odnos i vrijeme koje provodite s tom osobom', savjetuje Perry.​

Najbolja protumjera za ovakav stres jest namjerno stvaranje 'društvenih tampona' – odnosno ulaganje u odnose koji vas pune energijom i pružaju vam sigurnost. Istraživači pretpostavljaju da dovoljan broj dobrih ljudi u vašem životu može imati smirujući učinak na proces starenja. Na kraju dana, loš odnos je štetan, ali izolacija i usamljenost i dalje su neusporedivo opasniji za naše dugoročno zdravlje.