S dolaskom studenog i prvim ozbiljnijim hladnoćama mnogi ljudi osjećaju da im zima sve teže pada. Ako vam ni višeslojna odjeća više ne pomaže, uzrok možda nije samo u vremenskoj prognozi, nego i u promjenama koje donosi starenje.

Prema riječima dr. Elise Dallas, liječnice opće prakse u London General Practiceu, postoji niz fizioloških razloga zbog kojih starije osobe hladnoću osjećaju intenzivnije. Kako objašnjava, riječ je o kombinaciji sporijeg metabolizma, gubitka mišićne mase, slabije cirkulacije i promjena uzrokovanih lijekovima ili kroničnim bolestima. 'Kako starimo, tijelo postaje manje učinkovito u stvaranju i zadržavanju topline,' ističe dr. Dallas. 'To je rezultat prirodnih promjena u metabolizmu, hormonima i krvotoku, ali i smanjene tjelesne aktivnosti.'

Što se u tijelu mijenja s godinama

Jedan od glavnih uzroka pojačanog osjećaja hladnoće jest usporavanje metabolizma. Kako mišićna masa i razina određenih hormona opadaju, tijelo troši manje energije, a time proizvodi i manje topline. Funkcija štitnjače često se s godinama smanjuje, posebno razina hormona T3, što dodatno usporava metabolizam. Uz to, dolazi i do gubitka mišića i potkožnog masnog tkiva, koji imaju važnu ulogu u stvaranju i zadržavanju topline. Masnoća se često preraspodjeljuje iz ruku i nogu prema trupu, pa su udovi skloniji pothlađivanju.

S godinama i krvne žile gube elastičnost, zbog čega cirkulacija postaje sporija. Krv teže dolazi do prstiju, šaka i stopala, što uzrokuje osjećaj hladnoće u tim dijelovima tijela. 'Autonomni živčani sustav također slabije reagira, pa tijelo teže održava stalnu temperaturu,' napominje dr. Dallas.

Dodatno, kronične bolesti poput hipotireoze, anemije ili dijabetesa mogu povećati osjetljivost na hladnoću. Kod dijabetesa, primjerice, oštećenje živaca i krvnih žila remeti osjećaj temperature i protok krvi. Kod srčanog zatajenja smanjuje se dotok krvi u kožu i udove, a Raynaudov sindrom uzrokuje pretjerano sužavanje krvnih žila na hladnoću.

Naposljetku, nuspojave lijekova također mogu pridonijeti osjećaju hladnoće. 'Diuretici, antidepresivi i lijekovi za tlak mogu utjecati na cirkulaciju i regulaciju tjelesne temperature,' kaže dr. Dallas. 'Primjerice, beta-blokatori smanjuju periferni krvotok, dok antidepresivi mogu uzrokovati sužavanje krvnih žila.'

Uz sve to, s godinama se javlja i niz dodatnih čimbenika: koža postaje tanja, znojne žlijezde rade slabije, tjelesna aktivnost se smanjuje, a i unos kalorija često je manji nego ranije.

Kako se zaštititi i ugrijati zimi

Osim što može biti neugodna, dugotrajna izloženost hladnoći može biti i opasna za zdravlje starijih osoba. Dr. Dallas upozorava da se hipotermija može razviti čak i u zatvorenom prostoru, osobito kod osoba koje žive same ili u slabo grijanim domovima. Hladnoća povećava i rizik od srčanih i moždanih udara, pogoršava artritis te utječe na pokretljivost i ravnotežu.

Kako bi se nam zimi bili tople te kako bismo bili sigurni, liječnica savjetuje nekoliko jednostavnih mjera: 'Nosite slojevitu odjeću, uključujući kapu, rukavice i tople čarape. Održavajte temperaturu u domu na najmanje 20 stupnjeva, a prozore i vrata dobro zabrtvite. Termodeke i boce s toplom vodom mogu pomoći, ali ih treba koristiti pažljivo.'

Važnu ulogu ima i prehrana. Redoviti, topli obroci i dovoljan unos tekućine pomažu tijelu u održavanju topline. Također, i umjerena tjelesna aktivnost u zatvorenom prostoru, poput laganog istezanja ili šetnje po stanu, poboljšava cirkulaciju i podiže tjelesnu temperaturu.

Osjećaj hladnoće

Osjećaj hladnoće u starijoj dobi nije samo subjektivan dojam, nego posljedica prirodnih tjelesnih promjena. No uz nekoliko svjesnih navika kao što je topla odjeća, uravnotežena prehrana, kretanje i briga o zdravlju – moguće je i zimske mjesece dočekati s više topline i energije.

Kao što zaključuje dr. Dallas: 'Tijelo se s godinama mijenja, ali uz malo planiranja i brige, svatko može i uživati u zimi bez drhtavice.'