Psihologinja dr. Susan Albers s klinike Cleveland ističe kako prekid rutine ima moć transformirati naše raspoloženje, povećati produktivnost te nas učiniti bistrijima, odlučnijima i otvorenijima za nova rješenja. No što točno godišnji odmor radi našem mozgu, kako prepoznati kada je stanka nužna i što učiniti ako se, i nakon najljepšeg putovanja, osjećate iscrpljeno?

Kako odmor mijenja mozak

Bilo da istražujete nepoznati grad, po stoti put uživate na omiljenoj plaži ili jednostavno ostanete kod kuće bez obveza, vaš mozak ubire brojne koristi, a te koristi su znanstveno dokazane. Način na koji doživljavate i planirate odmor često ovisi o kulturi i navikama iz djetinjstva pa dok jedni uživaju u istraživanju novih krajolika, drugi ne zamišljaju ništa bolje od dana provedenog na kauču s dobrom serijom. No, što god birali, svi se stručnjaci slažu: mozak vapi za pauzom.

Kako pojašnjava dr. Albers, najveći neprijatelj mozga je monotonija: 'Kao vrsta, teško se nosimo s ponavljanjem. Rutina nam smanjuje spoznajne napore, ali u isto vrijeme, previše istog guši kreativnost, fokus i osjećaj prisutnosti'. Upravo zato godišnji omogućuje prijeko potrebnu promjenu: izlazak iz poznatog i buđenje novih neuralnih puteva u mozgu.

Pod stresom, naše tijelo proizvodi hormon kortizol, koji ometa pamćenje i pažnju te nas čini osjetljivijima na vanjske podražaje. Odmor prekida taj začarani krug pretjerane stimulacije, dopuštajući mozgu da se resetira.

'Svaki novi doživljaj na odmoru stvara svježe veze između neurona, pomaže nam sagledati situaciju iz drugih kuteva i olakšava rješavanje problema',' ističe dr. Albers. Uz to, boravak u prirodi, druženje, čitanje ili druženje s najdražima potiču lučenje serotonina, dopamina i endorfina – hormona zaslužnih za dobar osjećaj.

Kada nam mozak signalizira da je odmor hitno potreban?

Iako svi povremeno maštamo o bijegu, postoje jasni znakovi da je naš mozak ozbiljno 'na rezervi'. Obratite pažnju na sljedeće signale:

• Sunday scaries: Osjećate tjeskobu, bezvoljnost ili strah pred ponedjeljkom? To je znak da vam treba predah.
• Iscrpljenost: I najjednostavniji zadaci postaju naporni, a ponavljanje vas i tjelesno izmorilo?
• Preopterećenost: Obveze se gomilaju, sve vas preplavljuje, a i sitnice postaju 'kap koja prelijeva čašu'.
• Neodlučnost: Mozak vam 'zamuti' kad treba donijeti i najmanju odluku, svaki zadatak izgleda prekomplicirano.
• Pesimizam i neraspoloženje: Sve manje primjećujete pozitivne strane i gubite interes za hobije.
• Emocionalna nestabilnost: Sitnice vas izbacuju iz takta, a raspoloženje vam varira “od nule do sto u sekundi”.
• Nedostatak koncentracije i motivacije: Teško se fokusirate, a stvari koje su vas donedavno veselile sad su samo još jedna stavka na popisu.
• Izbjegavanje odgovornosti: Prebacujete obveze na druge aktivnosti i sve je zanimljivije od onog što 'morate' napraviti.
• Pad učinkovitosti i kvalitete rada: Sve više griješite i radite sporije no ikad.

Dugotrajan stres često utječe i na tijelo pa obratite pozornost na promjene u zdravlju i konzultirajte stručnjake ako simptomi ne popuštaju. Odmor je sjajna podrška, ali nije zamjena za kvalitetnu liječničku brigu.

Zašto nam ponekad treba odmor nakon odmora?

Sigurno vam je poznat onaj osjećaj kad se vratite se s puta, a osjećaj je kao da biste odmah opet na novi – kako to? 'Riječ je o mentalnoj i emocionalnoj tranziciji',' tumači dr. Albers. Povratak iz 'odmora' u svakodnevnu rutinu često traži prilagođavanje jer ponovo ulazimo u okruženje prepuno zadataka, stimulacija i čestih prekida.

Rješenje? Ne žurite! Ako iz putovanja uskočite ravno u radni ponedjeljak, šok za mozak je zajamčen. Najbolje je ostaviti si barem jedan dan za lagani povratak u svakodnevni ritam, srediti prtljagu, hladnjak, rublje, pročitati poštu, prije nego što uronite u pune radne obaveze. Na taj način dulje zadržavate blagodati svog 'odmornog' mozga i lakše se nosite sa stresom vraćanja u kolotečinu.

Koliko je važno kakav odmor biramo i koliko će učinak trajati?

Dobra vijest je da nije važno jeste li na drugom kraju svijeta ili u vlastitoj sobi, koristi su tu već nakon par dana, a često i prije. 'Već jedan slobodan petak može gotovo trenutno dignuti raspoloženje i fokus', naglašava dr. Albers. Koliko će učinci trajati ovisi o tome koliko nježno (ili naglo) ulazite ponovno u 'pravu' svakodnevicu, a stres može brzo poništiti efekte godišnjeg, pa ne preskačite postupnu tranziciju natrag.

Što kad si ne možete priuštiti pravi odmor?

Stvarnost ipak nije uvijek na strani hedonista jer ne mogu si svi priuštiti putovanje ni dulje slobodno vrijeme. I tu postoje trikovi koji mogu pomoći mozgu:

Promijenite rutinu: Idite kući novim putem, radite iz drugog okruženja ili unesite male promjene koje razbijaju svakodnevnu monotoniju.

Mentalni godišnji: Naučite tehniku svjesnosti i dopustite si odmor 'iz fotelje'. Ostavite mobitel, zaboravite listu zadataka i dopustite si trenutačnu opuštenost. Takve male pauze pomažu vam uživati u svakodnevici i 'hraniti' mozak dobrim emocijama, bez obzira jeste li na putovanju ili kod kuće.