Osam sati sna često se spominje kao zlatni standard, a liječnici upozoravaju da iza te brojke stoji niz konkretnih, mjerljivih promjena u tijelu - od boljeg raspoloženja i fokusa do jačeg imuniteta i stabilnijeg šećera u krvi. No vrijedi li to za baš sve i kako znati koliko sna je vama doista dovoljno?
Većina odraslih osoba treba između sedam i devet sati sna po noći, a upravo zato se osam sati često navodi kao preporuka - riječ je o sredini tog raspona.
vezane vijesti
No, kako naglašava klinička psihologinja i stručnjakinja za spavanje dr. Liz Ross, potrebe za snom nisu jednake kod svih. Na njih utječu dob, genetika, razina stresa, zdravstveno stanje i prirodni cirkadijani ritam. Neki ljudi prirodno funkcioniraju s manje od šest sati sna i pritom nemaju dnevne posljedice, dok drugima treba devet ili više sati da bi se osjećali bistro i odmorno.
'Najvažniji pokazatelj nije broj sati, nego to budite li se odmorni, emocionalno stabilni i sposobni normalno funkcionirati tijekom dana', ističe Ross.
Što se događa kad redovito spavate oko osam sati
Kad tijelu pružite dovoljno vremena za odmor, promjene su itekako primjetne. Prije svega, osjećaj jutarnje svježine postaje pravilo, a ne iznimka. Kako objašnjava dr. Sekhon, san smanjuje tzv. pritisak sna koji se nakuplja tijekom dana i omogućuje mozgu i tijelu potpuni oporavak.
Emocionalna stabilnost također se značajno poboljšava. 'San pomaže uravnotežiti rad amigdale i prefrontalnog korteksa, dijelova mozga zaduženih za emocionalne reakcije', kaže Ross. Rezultat je bolja kontrola stresa, manje impulzivnih reakcija i veća tolerancija na svakodnevne izazove.
Tu je i utjecaj na apetit. Nedostatak sna potiče lučenje hormona gladi grelina, dok se s dovoljno sna održava ravnoteža leptina, hormona sitosti. Drugim riječima, redovito spavanje može pomoći u kontroli apetita i spriječiti nepotrebno posezanje za hranom.
Mozak, pak, koristi noć za 'servis'. Tijekom dubokog sna i REM faze obrađuju se informacije, učvršćuju sjećanja i uklanja metabolički otpad, što rezultira boljom koncentracijom, bržim razmišljanjem i jasnijim donošenjem odluka.
Ni imunitet ne ostaje po strani. Kvalitetan san potiče stvaranje stanica koje se bore protiv infekcija i pomaže tijelu da se brže oporavi od bolesti, osobito u zimskim mjesecima.
Dugoročno, dovoljno sna doprinosi boljoj regulaciji šećera u krvi i smanjenju kroničnih upala, čime se smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i drugih kroničnih stanja.
Može li osam sati sna biti - previše?
Za veliku većinu ljudi - ne. No postoje iznimke. Ako prirodno trebate manje sna, forsiranje duljeg boravka u krevetu može dovesti do osjećaja tromosti ili poteškoća s usnivanjem.
'Dugotrajno ležanje budan u krevetu može narušiti zdrave navike spavanja i pridonijeti nesanici', upozorava dr. Sekhon. Ipak, tzv. kratki spavači čine manje od pet posto populacije, pa se osam sati sna i dalje smatra sigurnom i korisnom smjernicom za većinu odraslih.
Kako otkriti koliko sna vama stvarno treba
Ako niste sigurni koliko vam sna treba, razlog može biti kronični manjak sna ili neredovit raspored, objašnjava dr. Catherine Darley, liječnica specijalizirana za spavanje. Jedna od metoda je održavanje stabilnog vremena odlaska na spavanje i buđenja, uz postupno produljenje vremena provedenog u krevetu dok se ne počnete buditi prije alarma.
Druga je tzv. '10 x 10' metoda koja podrazumijeva deset sati u krevetu kroz deset dana, nakon čega se prirodna potreba za snom obično sama pokaže.
