Dodaci prehrani mnogima su postali dio svakodnevice, ali stručnjaci upozoravaju da ih ne bi trebalo uzimati naslijepo. Najčešća pogreška nije to što ih ljudi piju, nego što pritom često ne provjere mogu li utjecati na lijekove koje već uzimaju ili na postojeće zdravstveno stanje
Vitamini, minerali, biljni pripravci i drugi dodaci prehrani često se doživljavaju kao bezazlen dodatak rutini, osobito kada se kupuju bez recepta i reklamiraju kao pomoć za energiju, imunitet ili opće stanje organizma. No službeni zdravstveni izvori upozoravaju da dodaci prehrani nisu isto što i lijekovi te da mogu imati snažne biološke učinke, uključujući i neželjene interakcije s terapijom.
vezane vijesti
Najčešća pogreška je uzimanje bez provjere kompatibilnosti s lijekovima
Najčešći problem nije nužno u samom dodatku, nego u načinu na koji ga ljudi uvode u svakodnevicu. Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje upozorava da dodaci prehrani mogu stupiti u interakcije s lijekovima, biti rizični kod određenih bolesti ili stvarati problem prije operativnih zahvata. Zato se preporučuje da liječnik ili ljekarnik zna sve što osoba uzima, uključujući i proizvode koje ne doživljava kao 'pravu terapiju'.
U praksi to znači da netko može svakodnevno uzimati, primjerice, dodatak za imunitet, san ili energiju i pritom ne znati da on može promijeniti djelovanje lijekova koje već pije. Upravo je to pogreška koju mnogi rade automatski: dodatak prehrani doživljavaju kao sitnicu koju ne treba posebno prijavljivati liječniku i time riskiraju ozbiljne zdravstvene probleme.
Prirodno ne znači i sigurno
Jedna od najtvrdokornijih zabluda jest da je proizvod siguran samim time što je biljnog ili 'prirodnog' podrijetla. FDA i NCCIH upozoravaju da mnogi dodaci sadrže sastojke koji imaju snažne učinke na organizam, a neki proizvodi na deklaraciji ne moraju u potpunosti odgovarati onome što se doista nalazi u pakiranju. To je posebno važno kod biljnih pripravaka i proizvoda kupljenih online ili iz neprovjerenih izvora.
Drugim riječima, činjenica da se nešto prodaje kao dodatak prehrani ne znači da se može uzimati bez razmišljanja, bez ograničenja i bez stručnog savjeta.
Kada je posebno važno stati i provjeriti
Stručnjaci posebno ističu nekoliko situacija u kojima se s dodacima prehrani ne bi smjelo improvizirati. To su trudnoća i dojenje, davanje dodataka prehrani djeci, kronične bolesti, uzimanje više lijekova odjednom i razdoblje prije operacije.
Posebno naglašavaju da dodatke prehrani ne bi trebalo uvoditi prema preporuci influencera, prijatelja ili reklama, osobito ako osoba već ima dijagnozu ili redovitu terapiju. Ono što je nekome pomoglo kod umora ili manjka apetita, drugome može biti potpuno nepotrebno ili čak rizično.
Problem nisu samo interakcije, nego i doza
Druga česta pogreška je uvjerenje da više znači bolje. Vitamini i minerali mogu biti problematični ako se uzimaju u previsokim količinama, osobito kada se više proizvoda kombinira bez kontrole. To se lako dogodi kada netko uz multivitamin uzima još i zaseban vitamin D, magnezij, cink ili drugi pripravak, a da pritom ne provjeri ukupnu dnevnu količinu.
Na deklaraciji zato treba gledati ne samo naziv proizvoda, nego i količinu aktivnih sastojaka, preporučenu dnevnu dozu i upozorenja proizvođača.
Što je pametno napraviti prije nego što posegnete za dodatkom
Najrazumniji korak je jednostavan: prije uvođenja dodatka prehrani provjeriti zašto ga uopće želite uzimati i treba li vam doista. Zatim valja pročitati deklaraciju, provjeriti sastav, ne kombinirati naslijepo više proizvoda iste namjene i pitati liječnika ili ljekarnika postoji li rizik od interakcije s terapijom ili zdravstvenim stanjem. Dodaci prehrani mogu imati svoje mjesto u svakodnevici, ali nisu bezazlena rutina koju treba uvoditi usput.
