Prema projektu 'Food Facts' osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, prve hrvatske platforme za provjeru informacija o hrani, čak 30 posto lažnih informacija u javnom prostoru odnosi se na prehranu. Glavni krivci za širenje neistina su influenceri i samozvani stručnjaci čije savjete mnogi slijede bez ikakve provjere.

Nutricionistica Marija Vezilić za Dubrovački vjesnik, ističe da je prehrambeno područje idealno tlo za pseudoznanost. U digitalnom dobu svatko može iznijeti tvrdnju koja zvuči uvjerljivo, osobito ako obećava brze rezultate. Kada takve tvrdnje promiču poznate osobe s atraktivnim izgledom i osobnim pričama, njihov doseg premašuje doseg stručnjaka i znanstvenih činjenica.

Namirnice koje se najčešće 'lažiraju'

Određene namirnice posebno su podložne pretjeranom promoviranju, poput avokada, chia sjemenki, kokosovog ulja, himalajske soli, kurkume, đumbira, grčkog jogurta i bezglutenskih namirnica. Iako neke od ovih namirnica sadrže korisne bioaktivne spojeve, one nisu čudotvorne. Mogu biti dio zdrave prehrane, ali ih nije potrebno konzumirati svakodnevno uz svaki obrok, kako se često tvrdi u kontekstu mršavljenja i 'detoksikacije'.

Ljudi traže brza rješenja umjesto složenih, dugoročnih promjena životnih navika, dodaje ona. Dodatno, češće vjeruju influencerima nego stručnjacima, a neki su izgubili povjerenje u institucije i znanost, okrećući se alternativnim pristupima.

'Vrlo velika je opasnost po zdravlje iz nekoliko razloga: ekstremne dijete mogu dovesti do hormonalnih poremećaja, gubitka mišićne mase, nutritivnih deficita. Posebno je opasno za djecu, mlade, trudnice i kronične bolesnike. Može doći i do poremećaja hranjenja, razvoja ortoreksije i anoreksije. Financijski opterećuje osobu koja primjenjuje te načine prehrane, kupuju se skupe namirnice, razni suplementi, napitci i sl. Yo-yo efekt je čest nakon restriktivnih dijeta. Tijelo se, naime, prilagođava gladovanju tako što usporava metabolizam. Kad se prehrana vrati na staro, tijelo brže nakuplja masno tkivo, a usporeni metabolizam otežava održavanje novostečene težine', upozorava nutricionistica.

Kako se zaštititi?

Zdravstvena pismenost ključna je za zaštitu od dezinformacija. Važno je naučiti kako pronaći, razumjeti i procijeniti zdravstvene informacije prije njihove primjene. Informacija je vjerojatno lažna ako obećava da nešto 'liječi sve', tvrdi da rezultati dolaze 'bez dodatnog napora', garantira 'brzi gubitak kilograma' ili navodi da 'nema nuspojava'.

Nadalje, Marija Vezilić predlaže nekoliko koraka za borbu protiv dezinformacija: donošenje zakona o oglašavanju i promoviranju lažnih zdravstvenih tvrdnji, zaštitu struke i kažnjavanje nadriliječništva, veće uključivanje stručnjaka u medije te provjeru činjenica prije objavljivanja informacija.