Svjetski dan bubrega, koji se obilježava ove godine u četvrtak 12. ožujka, ponovno podsjeća koliko su bubrežne bolesti podmukle i koliko je važno otkriti ih na vrijeme – osobito u dječjoj dobi.

Procjenjuje se da više od 850 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik bubrežne bolesti, a mnogi toga uopće nisu svjesni jer u ranim fazama gotovo da nema simptoma.

U razgovoru za tportal prof. dr. sc. Andrea Cvitković Roić, pedijatrica, subspecijalistica pedijatrijske nefrologije i predsjednica Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju, objašnjava koje signale roditelji nikako ne smiju zanemariti, kako svakodnevne navike štite dječje bubrege – i zašto je Hrvatska u vrhu Europe po suvremenoj dijagnostici bez zračenja.

'Mala pretraga s velikim učinkom'

'Svjetski dan bubrega svake nas godine podsjeća na važnost ranog prepoznavanja, prevencije i pravodobnog liječenja bubrežnih bolesti', kaže dr. Cvitković Roić. Podsjeća da bubrezi nisu samo 'filtri' krvi, nego organ koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, ravnoteže tekućina i elektrolita, metabolizma i rasta djeteta.

Naglašava da su simptomi u dječjoj dobi često vrlo suptilni. 'Kod dojenčadi i male djece to može biti povišena temperatura bez jasnog izvora infekcije, slabiji apetit, razdražljivost ili slabo napredovanje na težini. Kod starije djece znakovi mogu uključivati učestalo ili bolno mokrenje, bol u trbuhu ili slabinskom području, zamućenu ili neugodno mirisnu mokraću, a ponekad i pojavu krvi u mokraći', pojašnjava.

Zato kao ključnu poruku roditeljima ističe jednostavno pravilo: 'Jedan od najjednostavnijih, ali i najvažnijih savjeta jest da se kod djeteta s povišenom temperaturom uvijek razmisli i o mogućoj infekciji mokraćnog sustava te učini pregled urina. To je mala i jednostavna pretraga koja može imati velik utjecaj na dugoročno zdravlje djeteta.'

Zašto problemi s bubrezima često počinju još u djetinjstvu

Iako se kronična bubrežna bolest najčešće dijagnosticira u odrasloj dobi, njezini korijeni često sežu u djetinjstvo, pa čak i prenatalno razdoblje. Tu spadaju prirođene anomalije mokraćnog sustava, nasljedne bolesti bubrega, ponavljane infekcije mokraćnog sustava ili neliječeni poremećaji mokrenja koji mogu ostaviti trajne ožiljke na bubrežnom tkivu.

'Bubrežne bolesti često se nazivaju tihim ubojicom jer se u velikom broju slučajeva razvijaju postupno i dugo te bez jasnih simptoma', ističe dr. Cvitković Roić. Zato pedijatrijska nefrologija, dodaje, nije usmjerena samo na liječenje akutnih epizoda, već na dugoročnu strategiju očuvanja bubrežnog zdravlja cijele populacije – od prenatalne dijagnostike do praćenja djece s povećanim rizikom.

Hidronefroza je, kaže, danas relativno čest nalaz koji se često otkriva već tijekom trudnoće. 'U velikom broju slučajeva riječ je o blagim oblicima koji se spontano povlače tijekom rasta djeteta i ne ostavljaju trajne posljedice. Manji dio djece zahtijeva dodatnu dijagnostiku ili kirurško liječenje, osobito ako postoji opstrukcija mokraćnog sustava. Važno je naglasiti da većina djece s hidronefrozom nikada ne razvije zatajenje bubrega, osobito ako se stanje pravodobno prati i liječi', rekla je.

Uroinfekcije, bazeni i svakodnevne navike

Infekcije mokraćnog sustava među najčešćim su bakterijskim infekcijama u dječjoj dobi, osobito kod dojenčadi i male djece. Mogu se javiti kod potpuno zdrave djece, ali ponekad su prvi znak anomalija mokraćnog sustava ili vezikoureteralnog refluksa, stanja u kojem se mokraća vraća prema bubrezima i može stvarati ožiljke.

Kupanje u bazenima, objašnjava, samo po sebi nije glavni uzrok infekcija. 'Problem je dugotrajno zadržavanje u mokrom kupaćem kostimu, nepravilna higijena ili zadržavanje mokraće, što može povećati rizik', napominje. Zato preporučuje redovito presvlačenje u suhu odjeću, poticanje djece da redovito mokre i prakticiranje pravilne higijene.

Prehrana i način života, upozorava, imaju značajan utjecaj na zdravlje bubrega cijeli život. Previše soli, procesirane hrane i zaslađenih napitaka dugoročno povećava rizik od povišenog krvnog tlaka i oštećenja bubrega. S druge strane, uravnotežena prehrana, dovoljno tekućine, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine čine temelj prevencije.

Hrvatska u svjetskom vrhu dijagnostike bez zračenja

Poseban razlog za optimizam jest činjenica da je Hrvatska u pedijatrijskoj nefrologiji prepoznata kao zemlja visokih standarda. 'U nadolazećim godinama očekuje se daljnji razvoj genetskog testiranja, umjetne inteligencije i personalizirane medicine, što će omogućiti još ranije prepoznavanje bolesti i preciznije, individualno prilagođeno liječenje', kaže dr. Cvitković Roić.

Ističe da se Hrvatska ubraja među vodeće zemlje u primjeni suvremenih dijagnostičkih metoda bez ionizirajućeg zračenja kod djece, što je posebno važno za sigurnost malih pacijenata. Kontrastno pojačani ultrazvuk i napredne ultrazvučne metode omogućile su da se mnoge pretrage koje su se nekad radile uz zračenje danas obave sigurno i bezbolno, a Hrvatsko društvo za pedijatrijsku nefrologiju ubraja se među pionire u uvođenju takvih metoda u svakodnevnu praksu.

Koliko je domaća struka prepoznata u regiji, potvrđuje i činjenica da će se u studenome u Zagrebu održati Prvi regionalni multidisciplinarni kongres Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju. 'To samo potvrđuje važnu ulogu naše struke u ovom dijelu Europe', zaključuje profesorica.