DPDS PORUČIO

'Zakon o dubrovačkim zidinama upitan i opasan'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 06.02.2014 14:05
  • Objavljeno 06.02.2014 u 14:05
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Izmjene i dopune Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koje je Hrvatski sabor usvojio prošli tjedan, donijete su na upitan način i stvaraju opasne presedane, rečeno je danas u Zagrebu na tribini o mogućim posljedicama toga zakona

'Taj zakon dovodi u pitanje pravnu sigurnost bilo kojeg pravnog subjekta, a posebno udruga civilnog društva, ali i funkcioniranje društva u cjelini', upozorio je Denis Orlić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) kojemu se spornim zakonom nakon više od šest desetljeća oduzima upravljanje Dubrovačkim zidinama te ih se predaje u ingerenciju Grada Dubrovnika.

Naime, zakon ne raskida načelni ugovorni odnos nego konkretni ugovor između Društva i Grada, što je nepoznata situacija u našoj pravnoj praksi, pojasnio je. Ugovor se mogao raskinuti sudskim putem i po zahtjevu dubrovačke gradske skupštine, no to se nije učinilo.

Ključna točka prijepora između Društva i Grada Dubrovnika, međutim, uopće nisu, kako se može činiti, prihodi od zidina, nego način njihovim upravljanjem: sporno je pitanje komercijalizacije prostora gradskih zidina, a ono od čega Društvo ne kani odustati je upravljanje njima, istaknuo je Orlić, čije društvo zidinama upravlja i skrbi od 1969.

Prema njegovim riječima, najsporniji su članci 4. i 5. Zakona, koji gotovo eksplicitno predviđaju mogućnost gradnje unutar dubrovačke povijesne jezgre. "U zakonu se barata izrazom 'polovica prihoda od ulaznica'. No, što je s prihodima od najma prostora i iskorištavanja prostora - te kategorije u zakonu nigdje nema, a ti prihodi mogu višestruko premašivati one od ulaznica", naglasio je.

Kako bi zaštitio svoje interese zajamčene ugovorom koje je to društvo s Gradom Dubrovnikom sklopilo 2009. na razdoblje od deset godina, DPDS je najavio pokretanje ocjene ustavnosti zakona a zatražit će i privremenu mjeru zabrane njegovog stupanja na snagu. "Bude li potrebno, posegnut ćemo i za pravnim instrumentarijem Europske unije", kazao je Orlić.

Voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Predrag Marković također se osvrnuo na elemente zakona koji se tiču komercijalizacije gradskog prostora. Grad Dubrovnik već četiri godine dobiva polovicu od svih prihoda od zidina: samo je u 2013. dobio 26 milijuna kuna, a uložio dosad u baštinu nije apsolutno ništa. "Temeljno je pitanje stoga što je to javni interes, javno dobro, i tko ima pravo u naše ime i na koji način njime upravljati. A ako vas sutra bilo tko može takvim zakonskim aktom razvlastiti, to onda dovodi u pitanje funkcioniranje društva u cjelini", upozorio je Marković.

Cilj okruglog stola bio je potaknuti raspravu zainteresiranih strana u sukobu oko zidina uključivanjem relevantnih stručnjaka, povjesničara umjetnosti i konzervatora čije je iskustvo vezano uz Dubrovnik i koji su upoznati s umjetnošću toga područja, kako bi se stvorila što potpunija slika o posljedicama takvog sukoba kada je u pitanju važna povijesna baština.

Tribina je u prostorima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH), koje je i organizator okruglog stola, okupila brojne stručnjake toga područja, među kojima akademike Vladimira Markovića, Igora Fiskovića i Tonka Maroevića, Snješku Knežević s Instituta za povijest umjetnosti, pročelnika Odsjeka za povijest umjetnosti FFZG i predsjednika ICOMOS-a Hrvatske Marka Špikića, ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda Maria Brauna, te predsjednika Društva konzervatora Hrvatske Dragu Miletića.

Predsjednica DPUH-a Irena Kraševac napomenula je da su na prošlotjedno otvoreno pismo te udruge, upućeno među ostalima predsjedniku Sabora Josipu Leki, ministrici kulture Andrei Zlatar Violić i gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću, reagirali brojni domaći i inozemni stručnjaci i institucije, te je do danas prikupljeno 160 potpisa otvorene podrške.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi