RIJEKA 2020

Umjetnost kao otpor represiji: Goli otok kao mjesto sjećanja i učenja

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 30.01.2020 08:37
  • Objavljeno 29.01.2020 u 15:49
Plakat s fotografijom Darka Bavoljaka u Sušačkoj Dragi

Plakat s fotografijom Darka Bavoljaka u Sušačkoj Dragi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Rijeka 2020

Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture 29. siječnja predstavila je projekt 'Okoliš sjećanja' koji će trajati do 31. siječnja 2021, a u sklopu kojega će se na raznim lokacijama u Primorsko-goranskoj županiji postaviti billboardi na temu Golog otoka, s namjerom da što široj javnosti pošalju poruku kako mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja

Projekt 'Okoliš sjećanja' sastoji se od radova pedesetak umjetnika, nastalih nakon njihova posjeta logoru na Golom otoku u razdoblju od 2016. do 2019. kao reakcija na viđeno. Umjetnici svojim radovima, performansima i instalacijama in situ šalju poruku o tome da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja, kažu iz Rijeke 2020.

Od 29. siječnja 2020. do 31. siječnja 2021., sve vrijeme trajanja službenog programa Rijeke 2020 - EPK, na raznim lokacijama u Primorsko-goranskoj županiji bit će, u formi billboarda, izloženo 25 najboljih vizualnih rješenja. Ugovoreno je 120 plakatnih površina u županiji, kažu iz Rijeke, a fotografije će se mijenjati svaka dva tjedna.

Okoliš sjećanja, Darko Bavoljak

Okoliš sjećanja, Darko Bavoljak

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Darko Bavoljak

Prvi plakat, onaj s fotografijom Darka Bavoljaka, postavljen je danas u Sušačkoj Dragi, na adresi Pod Ohrušvom 15, a 30. siječnja će se postaviti još dva plakata i to – na lokaciji Bosanci (stara cesta Rijeka - Zagreb) te na Jurdanima na Petrol Commerce benzinskoj pumpi (stara cesta Rijeka - Trst). Autori su im Milomir Kovačević Strašni i Borko Vukosav.

Okoliš sjećanja, Milomir Kovačević Stašni

Okoliš sjećanja, Milomir Kovačević Stašni

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Milomir Kovačević Strašni

Sudjelovali su još i Damir Bartol Indoš, Katija Bušlje, Marijan Crtalić, Boris Cvjetanović, Tajči Čekada, Petar Dabac, Darko Fritz, Boris Greiner, Petar Grimani, Igor Grubić, Tea Hatadi, Josip Pino Ivančić, Đorđe Jandrić, Duje Jurić, Igor Kuduz, Jelena Lovec, Siniša Labrović, Toni Meštrović, Davor Mezak, Kata Mijatović, Marijan Molnar, Maja Moro, Bojan Mucko, Mejra Mujičić, Nadija Mustapić, Ana Mušćet, Predrag Pavić, Zoran Pavelić, Vesna Pokas, Ivan Posavec, Jasenko Rasol, Frane Rogić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Sven Stilinović, Vlatko Vincek, Mirjana Vodopija, Tanja Vrvilo, Vlasta Žanić, Jakov Žaper.

Voditelj projekta je Darko Bavoljak, kustosica je Jasmina Bavoljak, a dizajner Igor Kuduz. Organizator projekta Okoliš sjećanja je Udruga Goli otok Ante Zemljar iz Zagreba u partnerstvu s umjetničkom organizacijom Art De Facto, također iz Zagreba.

Darko Bavoljak, Emina Višnić i Slaven Tolj

Darko Bavoljak, Emina Višnić i Slaven Tolj

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Rijeka 2020

Prema riječima voditelja projekta i predsjednika Udruge Goli otok Ante Zemljar, Darka Bavoljaka, udruga ovim projektom želi pružiti dostojnu rehabilitaciju ljudima koji su na Golom otoku proveli najgore godine svog života.

'Ne zanima nas osveta, ne zanimaju nas razlozi zbog kojih su ljudi bili poslani na Goli otok, već samo želimo obilježiti stupanj patnje koji je bio neprimjeren u odnosu na ono za što su bili optuženi. Goli otok je zanemaren, sve što je vrijedno je razneseno i ne postoji intencija da se obilježi stradanje tih ljudi koji su tamo proveli najgore godine svog života', istaknuo je Bavoljak.

Dodao je kako su načinom prezentacije, postavljenjem billboarda na lokalnim cestama, a ne primjerice na autocestama, željeli projekt i poruku koju on nosi što više približiti ljudima, da plakati žive u zajednici. Jedan od ciljeva ove izložbe je među ostalim suvremenu umjetnost izvesti izvan muzejskog prostora i galerija i približiti je ljudima.

'Projektom Okoliš sjećanja željeli smo otvoriti prostor javne rasprave o bolnim temama iz naše povijesti na koje nismo ponosni, ali je važno da one budu spomenute i da ih kao društvo odradimo', istaknula je direktorica Rijeke 2020, Emina Višnić. Dodala je kako se kroz programski pravac Doba moći Europske prijestolnice kulture tematizira posljednjih stotinjak godina riječke povijesti.

Postavljanju prvog od planiranih 120 plakata nazočio je i umjetnički ravnatelj projekta RIJEKA 2020 Europska prijestolnica kulture, Slaven Tolj.

Nakon završetka plakatiranja, u 2021., do svibnja, predviđena je zadnja faza projekta – izdavanje publikacije s obrađenim radovima svih umjetnika koji su sudjelovali.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!