'Osam dana u svibnju' Boris Rašeta i Goran Gavranović (Fraktura)

Sirene zavijaju, grad se polagano prazni, ljudi bježe u očaju ili strahu, Berlin je pred padom, a stižu i vijesti da je Führer počinio samoubojstvo. Zagreb prvih dana svibnja 1945. grad je duhova, grad u kojem se dovršavaju sudbine koje su prije tek nešto više od četiri godine sasvim nenadano na vlast postavili Nijemci. S jedne strane nadiru partizani, osloboditelji, njima se pridružuje i mnoštvo ilegalaca, a s druge strane i vrhuška Vlade NDH, generali, ali i obični vojnici gledaju kamo i kako da se sklone. Iz sveg tog kaosa već je odavno odmaglila Mara Pavelić, sa solidnom popudbinom, a njezin dragan poglavnik u praznom Zagrebu odlazi do ljubavnice, koju bešćutno ostavlja, kao i domovinu, za koju nije spreman poginuti. Sve to pomno promatra i zapisuje jedan od naših najvažnijih publicista Josip Horvat, dok pak Miroslav Krleža u svom donjogradskom stanu iščekuje što će se dogoditi i hoće li ga Đido sustići. Boris Rašeta i Goran Gavranović kroz očišta niza junaka, od najvažnijih aktera, velikih političara i generala, od Josipa Broza do Vladka Mačeka, preko intelektualaca, do bezimenih zagrebačkih puca poput Pepice s Trnja, ispisuju povijest jednog trenutka, osam dana kraja rata, i definitivnog pada NDH i uspostave nove Jugoslavije. S puno humora, živo i brzim, frenetičnim tempom autori oživljavaju dramatične, važne dane koji su oblikovali našu povijest i sudbine do današnjih dana. Skrupulozno istražena od arhiva preko važnih do marginalnih knjiga i svjedočanstava, knjiga 'Osam dana u svibnju' čita se poput najboljeg trilera, ali istovremeno svjedoči o svim dilemama, bojaznima, egoizmu ljudi i njihovoj želji da kako god prežive vrijeme velike promjene.

'Tražeći Jane' Heather Marshall, prevela Ela Varošanec Krsnik (Hena com)

Toronto, 2017. Jedno slučajno pronađeno pismo pokreće lavinu otkrića: trag vodi desetljećima unatrag, prema tajnoj mreži žena koje su pružale pomoć ondje gdje je država zakazala. Toronto, 1971. Evelyn je prisiljena dati dijete na posvajanje – i iz te traume rađa se njezina borba za pravo izbora. Toronto, 1980. Nancy otkriva bolnu obiteljsku istinu i, kad se suoči s neželjenom trudnoćom, odlučuje potražiti pomoć te – pronalazi Jane. Pred vama je roman koji se čita u dahu, poput najnapetijeg trilera, a u svojoj srži skriva nježnu i potresnu meditaciju o majčinstvu i hrabrosti. Priča vijuga kroz desetljeća, povezujući prošlost i sadašnjost u jednu gustu mrežu tajni, ljubavi i izbora koje nitko nije imao pravo donositi umjesto žena. 'Tražeći Jane', debitantski roman kanadske spisateljice Heather Marshall temeljito je istražen, emotivno nabijen roman koji pulsira poput srčanog otkucaja – podsjetnik na to koliko su naše priče isprepletene, koliko je svaka žena dio nevidljive povijesti u kojoj se prava i slobode nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Odmah po objavljivanju, 'Tražeći Jane' postao je bestseler broj jedan i proveo pola godine na vrhu ljestvica Toronto Stara i Globe and Maila, a i danas ne silazi s popisa najprodavanijih knjiga. Uvršten je među 10 najboljih knjiga 2022. prema izboru najveće kanadske knjižare Indigo, 100 najboljih Globe and Maila i najbolju kanadsku prozu po izboru vodeće medijske kuće CBC. Preveden je na 17 jezika i objavljen u 21 zemlji, a već su otkupljena i prava za TV ekranizaciju.

'Žena nije muškarac' Etaf Rum, prevela Lidija Toman (Petrine knjige)

'Žena nije muškarac 'šokantna je priča o patnjama palestinskih žena pritisnutih stoljetnim naslijeđem patrijarhata, napisana na nevjerojatno efektan način, kroz živote majke i kćeri čije se sudbine u romanu raspleću u vremenskom diskontinuitetu. No priča nesretnih Palestinki, na žalost, univerzalna je, srećemo je na svakom koraku, prečesto i na stranicama crne kronike. Žena je objekt, podređena je muškoj snazi i samovolji, njezin progres ili imaginacija nepoželjni su, a samo rođenje ženskog djeteta u ovom okrutnom svijetu predstavlja najveću tragediju. Radnja romana počinje u Palestini, ali vrlo se brzo prebacuje u New York, kojeg smo za čitanja romana svjesni, osjećamo ga, ali ga rijetko viđamo jer ženino je mjesto u kući, u kuhinji i nije joj dopušteno da prošeta prostranim avenijama i zagrize koricu Velike Jabuke. Čitajući ovaj roman, patit ćete s Isrom i Deyom, ali ćete ih i snažno zavoljeti, njihova čista srca i čiste duše. I navijat ćete za njih svom snagom, navijat ćete da uspiju pokidati lance i da konačno postanu slobodne. Etaf Rum napisala je moćan roman koji će bez sumnje snažno odjeknuti književnom scenom i ženama Palestine, ali i mnogim drugima, dati dašak nade u bolji i pravedniji svijet.

'Rt' Saša Ilić (V.B.Z.)

Nakon provokativnog, NIN-ovom nagradom nagrađenog romana 'Pas i kontrabas', Saša Ilić – jedan od najznačajnijih srpskih pisaca srednje generacije – nastavlja s bespoštednim pisanjem nasuprot toksičnim društveno-političkim strukturama koje nas okružuju. Roman 'Rt' književno je ambiciozna operacija koja zahvaća historijsko i svakodnevno, nalogodavce i počinitelje, crkveni i književni kanon, države, ratne zločince, multinacionalne kompanije, lokalne moćnike i, možda najvažnije – nas same. Priča koja se u gustim serpentinama ispleće oko piramidalne planine Rtanj, odvija se na više vremenskih ravni, geografskih koordinata i nadmorskih visina, u svjetlu različitih kritičnih minerala i elemenata otimanih iz njene utrobe. Pored obitelji Bukvić, koja pokušava obraniti posljednji slobodni komad tla, svijet Rta ispunjava rukovet začudnih likova, u rasponu od nobelovca Ive Andrića, preko pankera Satana Panonskog i avetnih generala okupacijskih vojski, do jednog mudrog magarca i jednog, kao iz filmova Tarkovskog uteklog, Carskog zvona. Svi oni tumaraju ovom pobunjeničkom prozom, koja redove zbija u našem zajedničkom ovdje i sada: na prvoj liniji borbe protiv ekstraktivističkog, neokolonijalnog kapitalizma i ekološke prijetnje koja nas ujedinjuje. 

'Heroin, kruh i rudnici sumpora' Nikola Strašek (OceanMore)

Kad se srušiš u sutra i najgori si od ljudi ne nadaj se pomoći ni trenu olakšanja, najgori si sad, najgori ćeš uvijek biti – ovaj bič od rečenice otvara roman Nikole Strašeka 'Heroin, kruh i rudnici sumpora'. Strašek piše o narkomanskom iskustvu izravno i stihijski, o ovisnostima, lažima, manipulacijama i iskorištavanju najbližih, o propasti za koju se uvjeravaš da je plemenita, o opajalačkim rajevima, o kapitalizmu, odjeku rata i raspadu društva, o obitelji i vrijednostima, o umjetnostima i komunama, o terapijskoj zajednici i kroničnim, recidivirajućim i neizlječivim bolestima – jer izliječen narkoman teško da postoji. Ovu bi knjigu trebalo napisati kao preventivnu terapiju. Dok se to ne dogodi, ona je samo literatura koju ćete čitati na eks, kao pravi literarni ovisnik. Nikola Strašek (Zagreb, 1978.) završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, studirao komparativnu književnost i latinski na Filozofskom fakultetu te filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Autor je nekoliko dokumentarnih i jednog kratkometražnog igranog filma. Trenutačno piše filmske eseje i kritike i završava novi dokumentarni film za Factum. Dobitnik je Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama zahvaljujući kojoj je objavio zbirku poezije 'Leptirići u trbuhu, glave na kolcima' (2024.). Šest godina radio je u skladištu voća i povrća koje zove rudnik.