Silom domaćica Eda Vujević (Fraktura)

Kad život postane tijesan kao bodi s tri kvačice, jedino što pomaže jesu humor, domaći recepti i pokoja mudrost s pazara. U novoj knjizi Ede Vujević nećete pronaći savršene obitelji, ni uredne ormare. U njoj se kilogrami ne skidaju lako, muževi kvarove ne popravljaju bez drame, a traženje parkinga po Varošu rađa traume koje se za života (ili barem za radnoga vijeka pojedinca) ne daju zaliječiti. Ukratko, Silom domaćica nudi samo život kakav poznajemo, svakodnevicu bez filtera i fotošopa, obojenu tek paletom autoričina zaraznog humora. Oboružana njime, u pratnji Kraljice Majke, Zakonitog, Jedinca, Nevistice i Princa Prijestolonasljednika, Silom domaćica prkosi autoritetima i udara ni više ni manje nego na Lava Tolstoja: sve sretne obitelji, srećom, ipak NISU sretne na isti način! Uz opise legendarnih obiteljskih okupljanja i recepte za bakalar, savjete za svekrve i snahe te mudrosti o kruhu, makar aditivi bili iz Mađarske… milom ili silom, u ovoj knjizi dobit ćete i odgovore na pitanja o tome kako (pre)živjeti brak, penziju, renoviranje kupaonice i splitsku svakodnevicu, uz bonus hit: zašto je "zovi čovika" najvažnija rečenica u prosječnom hrvatskom kućanstvu.

Vrag na križu Ngũgĩ wa Thiong’o, prevela Ira Martinović (Petrine knjige)

Ngũgĩ wa Thiong’o bio je jedan od najvažnijih afričkih pisaca i akademika, čije se ime u nekoliko navrata našlo među najizglednijim dobitnicima Nobelove nagrade. Njegova njiga Vrag na križu majstorski je napisana alegorija neokolonijalnog svijeta, strastvena politička satira koja razotkriva trulež neokolonijalne Kenije kroz priču o Jacinti Wariingi, mladoj ženi sustavno ponižavanoj, ali opet nedirnutoj u svome dostojanstvu. Čitajući njezinu životnu priču, pred nama izranja zemlja u kojoj se moćnici okupljaju na "đavoljoj gozbi", grotesknom karnevalu pohlepe, korupcije i nacionalne izdaje. Snažan i neumoljiv, ovaj roman napisan u tamnom sjaju realizma i groteske, beskompromisno prokazuje savezništvo domaćih elita i stranih profitera. Vrag na križu brutalno je iskren, politički nabijen i duboko human roman koji podsjeća da je borba za dostojanstvo nacije ne samo moguća nego i nadasve nužna.

Prokleti muški Andrev Walden, prevela Željka Černok (Naklada Ljevak)

U poluautobiografskom romanu Prokleti muški, švedski pisac i novinar Andrev Walden donosi oštar, duhovit i dirljiv portret vlastitog odrastanja uz sedam očeva u sedam godina – svaki sa svojom posebnom manom i tragikomičnim utjecajem na njegov život. Knjiga je 2023. osvojila najprestižniju švedsku književnu nagradu August i odmah postala bestseller, s više od 300.000 prodanih primjeraka samo u Švedskoj. Roman istražuje toksičnu muškost, kaotične obiteljske veze i potragu za identitetom kroz dječačku perspektivu, balansirajući između toplog humora i emotivne dubine. Kritika ju je opisala kao "izvanredno pripovijedanje s jedinstvenim pogledom na stvarnost" te istaknula njezinu jasnoću, toplinu i nesentimentalnu iskrenost.

Rijeka Rosa Liksom, preveo Boris Vidović (Hena com)

Početkom rujna 1944. deseci tisuća ljudi napuštaju svoje domove bježeći pred razaranjem Laponskog rata. Usred tog egzodusa nalazi se djevojka iz malog sela koja vodi krave sa svojeg obiteljskog imanja, dok je rat njezinu obitelj već razdvojio. Na putu prema zapadu, tražeći majku kroz kaos i neizvjesnost, svaki njezin korak postaje teška, žilava borba za opstanak. Rijeka je dojmljiv roman o putovanju, evakuacijskim logorima i rijeci koja je prognanima značila granicu između života i smrti. To je priča o odrastanju u ritmu godišnjih doba, o prirodi, o djevojci koja pokušava pronaći majku – i sebe – u svijetu koji se raspada. Pripovijedanje Rose Liksom blista čak i ondje gdje život tone u blato. Roman je bio u užem izboru za nagradu Finlandia, a žiri ga je popratio sljedećim riječima: "Priča o djevojci prerasta u univerzalnu pripovijest o izbjeglici te o povezanosti nas ljudi s ostatkom stvorenoga svijeta." Godine 2023. Rosi Liksom dodijeljena je nagrada za životno djelo Zaklade Aleksis Kivi.

Mini Horor Barbi Marković (V.B.Z.)

Barbi Marković rođena je u Beogradu u godini Titove smrti i ondje je odrasla, a posljednjih dvadesetak godina živi u Beču i piše uglavnom na njemačkom jeziku. Njezini romani i druge proze britki su, zaigrani i duhoviti, usput precizno adresirajući plejadu gorućih tema jednako vlastite generacije i našeg vremena. Jedna od takvih priča – odnosno, njihov mozaik koji se, usprkos rastresitosti, stapa u koherentni portret duha epohe, klase i miljea – svakako je i Mini horor. Mini i Miki par su koji je zakoračio u srednje godine i svoj srednjoklasni austrijski život živi, kao i toliki drugi, između nužnih posjeta Ikei, beskonačnog bindžanja serija nakon sve predvidljivijih tuluma, profesionalnih dilema i burnoutova, osobnih trzavica i izleta koji bi trebali popraviti stvari. Različitost njihove perspektive, osim one rodne, presudno boji Minina imigrantska pozadina. Ta "nesumjerljivost" oslikana je u nizu urnebesnih svakodnevnih i posve neočekivanih scena, camp estetikom koja nosi očiti stripovski pečat, s realiziranom metaforom kao specifičnim, do bubble-gum groteske napuhanim postupkom. Minina udaljena obitelj, naime, povlači je na dno sasvim doslovno, a njezina sestrična Jennifer mesožderno je čudovište. Samo "integracija", čini se, barem načas može spasiti Mini.