Prema analizi BBC Newsa, trenutačno postoji najmanje osam različitih inicijativa koje pokušavaju razviti oznaku koja bi mogla postići globalno prepoznatljiv status sličan onome kakav ima oznaka 'Fair Trade' za etički proizvedene proizvode. No stručnjaci upozoravaju da bi velik broj različitih oznaka, uz nejasnu definiciju pojma 'AI-free', mogao dodatno zbuniti potrošače ako se ne postigne zajednički standard.

'Umjetna inteligencija stvara velike poremećaje, a različite definicije onoga što znači 'human-made' zbunjuju potrošače“, kaže stručnjakinja za potrošačko ponašanje dr. Amna Khan sa Sveučilišta Manchester Metropolitan. 'Univerzalna definicija nužna je kako bi se izgradilo povjerenje, jasnoća i sigurnost među potrošačima', dodala je.

Sve više oznaka, ali bez jedinstvenog standarda

Pokret za certificiranje sadržaja bez umjetne inteligencije pojavio se nakon eksplozije generativnih AI alata koji mogu stvarati tekst, slike, glazbu ili video, često zamjenjujući ljudski rad u industrijama poput mode, oglašavanja, izdavaštva, korisničke podrške i glazbe. U razvoj oznaka uključene su i tvrtke i neprofitne organizacije iz Velike Britanije, Australije i SAD-a.

Neki sustavi, poput no-ai-icon.com, ai-free.io ili notbyai.fyi, omogućuju preuzimanje oznaka besplatno ili uz simboličnu naknadu, često bez ozbiljne provjere.

Drugi, poput sustava aifreecert, nude stroži proces certificiranja. U takvim slučajevima provodi se provjera proizvoda uz pomoć stručnih analitičara i softvera za detekciju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

No stručnjaci upozoravaju da će dogovor oko toga što doista znači 'AI-free' biti iznimno složen. 'Umjetna inteligencija danas je prisutna gotovo svugdje i integrirana je u mnoge digitalne alate i platforme', kaže istraživačica umjetne inteligencije Sasha Luccioni. 'Tehnički je vrlo teško odrediti što zapravo znači da je nešto ‘bez umjetne inteligencije’. AI nije crno-bijela kategorija – riječ je o spektru.'

Generativni AI kao granica

Neki stručnjaci smatraju da bi granica trebala biti povučena kod generativne umjetne inteligencije , sustava koji na temelju korisničkih upita stvaraju tekst, kod, glazbu ili video.

Primjer takvog pristupa pojavio se u završnim špicama trilera Heretic iz 2024. godine s Hughom Grantom, gdje su producenti istaknuli poruku: 'U izradi ovog filma nije korištena generativna umjetna inteligencija.'

Filmski distributer The Mise en scène Company otišao je korak dalje te je na plakatu svog najnovijeg filma, koji je gotovo u potpunosti napisala, režirala i montirala jedna osoba, dodao oznaku „No AI was used“.

Direktor tvrtke Paul Yates kaže da takva oznaka može povećati vrijednost ljudske kreativnosti. 'Podržavamo razvoj umjetne inteligencije i mislimo da je riječ o uzbudljivom razdoblju. No vjerujemo da zbog AI sadržaja ljudski stvoreni sadržaj dobiva dodatnu ekonomsku vrijednost', kaže Yates.

Umjetnost u središtu rasprave

Umjetnička industrija trenutačno je u središtu rasprave o AI-ju, jer se upravo ondje najviše osjeća utjecaj generativnih alata. Danas je moguće proizvesti cijele knjige, filmove ili glazbene projekte uz pomoć umjetne inteligencije znatno brže i jeftinije nego tradicionalnim metodama.

Bollywoodski studio Intelliflicks se, primjerice, otvoreno specijalizirao za filmove izrađene isključivo uz pomoć generativne umjetne inteligencije.

Potrošači često ni ne znaju da je sadržaj koji gledaju ili slušaju stvoren pomoću AI-ja. Prošle je godine viralni bend Velvet Sundown postao globalna senzacija prije nego što je otkriveno da je u potpunosti generiran umjetnom inteligencijom.

Izdavači uvode oznake za 'ljudske' knjige

Slične inicijative pojavljuju se i u izdavaštvu. Poznata britanska izdavačka kuća Faber & Faber počela je na neke knjige stavljati oznaku 'Human Written'. Autorica Sarah Hall zatražila je da se takva oznaka doda njezinu romanu Helm.

Hall je korištenje knjiga za treniranje AI modela bez dopuštenja autora nazvala 'masovnom intelektualnom krađom'. Faber & Faber zasad nije detaljno objasnio kako provjerava jesu li knjige doista napisane bez pomoći umjetne inteligencije.

Tvrtka Books by People smatra da je upravo zato potreban pouzdan standard. 'Izdavači se suočavaju s novom realnošću u kojoj se knjige mogu proizvesti u nekoliko minuta, umjesto mjeseci ili godina', kaže suosnivačica tvrtke Esme Dennys. 'Čitatelji više ne mogu biti sigurni čitaju li autentično ljudsko iskustvo ili imitaciju stroja.'

Books by People izdavačima naplaćuje certifikaciju i provodi provjere putem upitnika, analiza rukopisa i povremenih testova sadržaja.

U Australiji tvrtka Proudly Human razvila je još stroži sustav provjere koji uključuje kontrolu svake faze izdavačkog procesa od rukopisa do digitalnog izdanja. Direktor tvrtke Alan Finkel kaže da su takvi sustavi nužni jer dosadašnji pokušaji označavanja AI sadržaja nisu bili dovoljno pouzdani.

'Potrebna nam je certifikacija 'ljudskog podrijetla'. Samoproglašavanje nije dovoljno, zato imamo detaljan proces provjere kako bismo osigurali da je sadržaj doista stvorio čovjek', rekao je.