ZABORAVLJENA DOKOLICA

Ne raditi ama baš ništa: Kako su odmaranje i ljenčarenje postali umjetnost

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 08.01.2021 10:29
  • Objavljeno 08.01.2021 u 09:09
Valentine Cameron Prinsep, Dolce Far Niente

Valentine Cameron Prinsep, Dolce Far Niente

Izvor: Profimedia / Autor: Painters / Alamy / Alamy / Profimedia

Iako su dokoličarenje i ljenčarenje oduvijek bile teme umjetnicima, u novije doba, obilježenom prije svega stresovima i diktatom da se stalno bude produktivan te da se i prilikom odmora po mogućnosti 'radi na sebi', dobile su novi značaj. Lekciju, međutim, da dobar život znači i spremnost da se katkad ne radi ama baš ništa posebno je naglasila pandemija, kad su ljudi jednostavno zbog čestog ostanka kod kuće dobili puno više 'neispunjenog' vremena

Slovenski multimedijalni umjetnik Saša Sedlaček krajem kolovoza 2020. premijerno je u Rijeci, u sklopu programa EPK, predstavio instalaciju 'Oblomo', koja je posjetiteljima omogućavala da se izležavaju i na račun toga zarade, odnosno da svoju lijenost pretvore u produktivnu aktivnost s kupovnom moći.

Instalacija 'Oblomo' u Rijeci

Instalacija 'Oblomo' u Rijeci

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Temeljeći se na tehnologiji blockchaina s vlastitom kriptovalutom i softverom za strojno učenje, platforma bi korisnika, kad bi registrirala njegovu neaktivnost, nagrađivala slanjem valute Oblomo Coin u njegov elektronički novčanik, a virtualne 'kovanice' mogao je trošiti na Oblomo tržnici.

Najljeniji junak svjetske književnosti

Projekt 'Oblomo' dobio je ime prema romanu 'Oblomov' ruskog pisca Ivana Gončarova iz 1859., u kojem je glavni lik Ilija Ilič Oblomov, nedvojbeno najljeniji junak u svjetskoj književnosti. Iako većinu vremenu provodi u krevetu, Oblomov zapravo nije tolika lijenčina: lijen je samo u fizičkom smislu, dok je intelektualno prava vatrena kugla energije. 'Oblomov' je vizionarska reprezentacija pojedinca 21. stoljeća, u kojem će fizički posao uskoro obavljati umjetna inteligencija i roboti. S obzirom na uništavajući utjecaj neprekidna ljudskog djelovanja na okoliš, projekt nosi i važnu poruku: ljenčarenje je organsko, ekološko i zdravo.

I Kirsten Spruit (1993.), umjetnica iz Rotterdama pozabavila se ljenčarenjem u instalaciji iz 2019., čiji bi se naziv mogao prevesti kao 'Prostor za besposličarenje' (A Space for Lingering). Posjetitelje je pozivala da legnu na veliki crni madrac, nataknu slušalice s opuštajućim zvukovima i jednostavno ne rade - ništa. Pasivnost je dodatno poticao prateći film na kojemu se usporeno ponavljao tekst: 'Danas mi se ne radi ništa'. Djelo, kako je pojasnila Spruit, proizlazi iz istraživanja osjećaja nemira, potrebe da se uvijek bude učinkovit što dominira životima mnogih, osobito njezine generacije.

Krivnja zbog odmora

'Je li odmor spao na ovo? Na izložbu u galeriji, na nešto što nam je dopušteno jedino ako je umjetnički događaj? Izgleda da da. Prema Claudiji Hammond, britanskoj autorici knjige 'Umjetnost odmora', danas vrijedi pravilo da što si zauzetiji to si bolji čovjek. 'Čak je i odmor postao na određen način komercijaliziran. Pogledajte wellness pokret, čija je ideja da trebate raditi ono što je dobro za vas', kaže.

Rezultat ovakvog razmišljanja, piše BBC, jest da se osjećamo krivima kad se odmaramo. Zato se ne odmaramo dovoljno pa se nakuplja stres koji je, kako je upozorila Svjetska zdravstvena organizacija, zdravstvena epidemija 21. stoljeća.

  • +9
  • +6

Odmor i dokolica u umjetnosti

Izvor: Profimedia / Autor: MICHEL GINIES / Sipa Press / Profimedia

No pandemija koronavirusa, kao globalna krizna situacija, prisilila nas je da budemo kući, bez mogućnosti za brojne dotad uobičajene aktivnosti. Istovremeno, pokazala je da stari načini življenja više ne funkcioniraju i prisilila nas da ponovo sagledamo vlastito i društveno ponašanje. Prema Holly Friend iz Future Laboratoryja, sve više je otpora prema produktivnosti i samousavršavanju, a pomaka prema dosadi, introspekciji i propuštanju stvari ili pak isključivanju. 'Ostajanje doma u 2020. bilo je najčešća, katkad jedina mogućnost, i potrošačima je nametnulo novi tempo života, koji će utjecati na naše svakodnevne rutine i u godinama pred nama. Period pandemije ljudima je dao priliku da se osjećaju ugodno čak i ako propuštaju stvari i ne rade ništa, što je ranije bilo obavijeno stigmom i krivnjom', kaže Friend.

JOMO

Promjena je ionako dolazila. Početkom 2019., prije spomena ikakve pandemije i masovnog otkazivanja partija, istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da 78 posto milenijalaca prakticira tzv. JOMO (engl. Joy of missing out, radost propuštanja, za razliku od FOMO-a, engl. Fear of missing out, straha od propuštanja), piše BBC.

'Uživanje i odmaranje sve više postaju političkim činovima otpora protiv mehanizama trenutnih sustava. U prošlom je desetljeću dokolicu nagrizla krivnja jer je fetišizacija posla dovela do očekivanja da čak i slobodno vrijeme moramo koristiti kako bismo se psihički i intelektualno usavršavali. Međutim, kako su izolacija i samoća ubrzano postale novo normalno, odmor je postao svojevrsna praksa otpora', kaže Friend. Neumoljivi poriv za samooptimizacijom, dodaje, odvratio nas je od činjenice da nas dokoličarenje, čak i dosada, čine produktivnijima. 'Izgubljenog' se vremena stoga nipošto ne bismo trebali užasavati, nego bismo ga objeručke trebali prigrliti, piše BBC citirajući povjesničarku Susan J Matt koja je upozorila kako 'neispunjeni trenuci', dakle, oni u kojima se ne zabavljamo ili se ne družimo, zapravo mogu biti sjajni za kreativnost.

Dolce Far Niente

Ne čudi onda što su dokolica i odmaranje, izležavanje i spavanje, bile teme mnogih svjetskih umjetnika, među njima i Pabla Picassa, Vincenta van Gogha i Paula Gauguina. No najposvećeniji temi ljenčarenja vjerojatno je bio engleski neoklasicistički slikar John William Godward koji potpisuje nekoliko radova s naslovom 'Dolce Far Niente', talijanskim izrazom za ugodno besposličarenje, odnosno doslovno za 'slatko je ne raditi ništa'.

John William Godward, Dolce Far Niente

John William Godward, Dolce Far Niente

Izvor: Profimedia / Autor: Leemage / AFP / Profimedia

I veliki domaći umjetnik Mladen Stilinović bavio se dokolicom u čuvenoj i uvijek aktualnoj seriji crno-bijelih fotografija iz sredine 1970-ih koje ga prikazuju dok se odmara i spava, a koje je nazvao 'Umjetnik radi'. Osim što je time ironizirao posao umjetnika, koji se, kako onda tako i sada, nerijetko ne smatra 'pravim poslom', Stilinović je ovim djelom komentirao i generalnu opsjednutost radom, potrebu da se bude stalno nekako nečim zauzet.

Majka života

U svome manifestu 'Pohvala lijenosti' 1993., u kojemu se poziva na ruskog umjetnika Kazimira Maljeviča koji je lijenost 1921. nazvao 'majkom života' i 'majkom savršenstva' s koje treba skinuti žig srama, Stilinović piše:

'Lijenost je odsustvo pokreta i misli, samo tupo vrijeme - potpuna amnezija. Ona je također ravnodušnost, buljenje ni u šta, neaktivnost, nemoć. Ona je čista glupost, vrijeme bola, uzaludne koncentracije. Sve te vrline lijenosti važni su činioci umjetnosti.

'Artist at work' _ Mladen Stilinovic, 1978

Posted by Galería Javier Silva on Friday, October 16, 2015

Nije dovoljno znati o lijenosti, ona se mora prakticirati i usavršavati. Umjetnici Zapada nisu lijeni i zato više nisu umjetnici, već proizvođači nečega. Potpuna zaokupljenost umjetnika Zapada nevažnim stvarima, kao što su proizvodnja, promocija, sistem galerija, sistem muzeja, sistem natječaja (tko je prvi), zaigranost objektima, sve to udaljilo ih je od lijenosti, od umjetnosti.'

'Nema umjetnosti bez lijenosti', zaključio je, a Holly Friend u kontekstu današnjih pandemijskih okolnosti smatra i da je lijenost ili dokolica, odnosno najobičnije ugodno besposličarenje i odmaranje, prijeko potrebno i za umjetnost kojom se bavimo svi - onom življenja. Zaboravili smo, kaže, sve ono dobro što nam odmaranje može donijeti, kako za tjelesno, tako i za mentalno zdravlje. Odmor nam, naime, daje vremena da se ponovno centriramo.

'Pauziranje i sagledavanje svega onoga što nam u životu uzrokuje stres pomažu nam da izgradimo vještine koje su nam sada potrebnije više nego ikad ranije, prije svega otpornost. Nakon svega što nas je u posljednje vrijeme uzdrmalo, shvatili smo da moramo biti spremni uvijek se prilagoditi i brzinski mijenjati prioritete. Za to je odmor ključan jer ako se želimo ubuduće moći nositi s ekstremnim situacijama, moramo biti u stanju osjećati se smireno, sabrano i usredotočeno', poručuje Friend.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!