FEMINIZAM JE ZA SVE

'Pranje čarapa i dalje se u hrvatskom društvu smatra ženskim poslom, a majčinstvo je pretvoreno u nacionalno pitanje'

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 10.03.2020 10:56
  • Objavljeno 10.03.2020 u 10:53
Barbara Pleić Tomić, Marija Ott Franolić i Lea Horvat

Barbara Pleić Tomić, Marija Ott Franolić i Lea Horvat

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

U sklopu festivala Feminizam je sve, u organizaciji Frakture, na okruglom stolu 'Feminizam za kućnu upotrebu' istaknute su feministkinje, književnica i esejistkinja Slavenka Drakulić, povjesničarka umjetnosti i komparatistica Lea Horvat i anglistica Barbara Pleić Tomić razgovarale o i dalje konzervativnoj percepciji ženske uloge u hrvatskome društvu. Zsófia Lóránd, intelektualna povjesničarka feminizma na području državnog socijalizma u istočnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata, predstavila je pak svoju knjigu 'Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji'

Odgovarajući na komentar moderatorice Marije Ott Franolić kako je i dalje izuzetno aktualna njezina kultna feministička knjiga 'Smrtni grijesi feminizma' iz 1984., čije je prošireno reizdanje upravo objavila Fraktura, Slavenka Drakulić (koja se okruglom stoplu pridružila preko Skypea) kazala je kako joj je to veliki kompliment, ali i upozorila da je ta aktualnost ujedno i kritika sadašnjeg društvenog trenutka.

Razgovarajući o interesima Lee Horvat, autorice knjige feminističkih čitanja ženske svakodnevnice pod naslovom 'Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu' (Fraktura, 2020.) i Barbare Pleić Tomić, koja je napisala knjigu 'Mama kuha ručak, tata čita novine' (Fraktura, 2020.), sudionice su naglasile kako se 'pranje čarapa' i dalje u hrvatskome društvu smatra ženskom domenom, ali su se složile da je, iako 'skrbni rad' u obitelji i dalje najvećim dijelom pada na ženska leđa, očinski angažman danas puno izraženiji nego u prethodnim desetljećima.

U razgovoru su dalje istaknule i to je da je žensko tijelo još uvijek jedno od ključnih poprišta feminističke borbe, budući da je pitanje ženina izbora i odluke želi li postati majka ili ne i dalje predmet rasprave i prijepora konzervativnoga društva. Majčinstvo je na neki način pretvoreno u nacionalno pitanje, naglasile su sudionice, a Slavenka Drakulić je ocijenila kako hrvatskome društvu nedostaje rasprave u bavljenju tematikom žena koje su odlučile nemati djecu kao i žena koje same sebe smatraju lošim majkama.

Zaključno su napomenule kako danas feminizam hrvatskome društvu nije potreban na isti način kao prije stotinu godina, ali mu je i dalje potreban radi osvještavanja onoga što se želi ograničiti, osobito u mladim demokracijama, u kojima je lakše ograničavanje nekih prava, a što se u Hrvatskoj manifestira kroz utjecaj crkve, pritisak crkve na vlast, na ženu da rađa.

Na festivalu je gostovala i Zsófia Lóránd, intelektualna povjesničarka feminizma na području državnog socijalizma u istočnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata, koja je predstavila svoju knjigu 'Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji'.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Knjigu je u prijevodu Srđana Dvornika objavio nakladnik Fraktura, koji je i organizator festivala. Na tribini 'Razotkrivanje' u Uraniji - prostoru kreacije, okupljene je uvodno pozdravio glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Kazao je kako je riječ o važnoj knjizi u kojoj je autorica kroz ekstenzivna istraživanja i brojne intervjue ispisala prvu povijest feminizma u Jugoslaviji i istočnoeuropskim zemljama općenito. Knjiga je na engleskom jeziku objavljena 2018.

Razgovor s autoricom vodila je Danijela Lugarić Vukas, docentica na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjigu 'Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji' predstavila je kao pitko i živo pisano znanstveno štivo u kojemu se ta istaknuta feministička aktivistkinja bavi intelektualnom poviješću feminizma na prostoru bivše Jugoslavije, obuhvaćajući glasove ključnih nositeljica jugoslavenskog feminizma.

'Riječ je o jednoj od onih knjiga nakon kojih imate osjećaj da poznajete osobu koja ju je napisala, jer koliko je to knjiga o jugoslavenskom feminizmu, toliko je to i knjiga o ženskom dijelu autoričine obitelji, pa tako na neki način i knjiga o svima nama', rekla je Lugarić Vukas. Lóránd u njoj govori o povijesti razvoja feminističke misli u Jugoslaviji, pokazuje kako su žene jedne od drugih učile ne samo feministički jezik nego i kako primjećivati stvari i pojave, te kako ih provlačiti kroz okular feminističke kritike, napomenula je.

Osim što nudi niz vrijednih historiografskih podataka, ona u njoj govori o rodu i interpretaciji drugih, tretmanu žena, patrijarhatu, mjestu žena u obitelji, zdravlju žena, nasilju nad ženama, odnosu feminističkog aktivizma i feminizma u akademiji i brojnim drugim temama, te kroz njih prelama cijelo jednu dugo razdoblje 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća u bivšoj Jugoslaviji, istaknula je moderatorica.

Žensko pitanje neće biti uskoro riješeno

Lóránd je kazala kako je ta knjiga proizašla iz njezina rada u području komparativne književnosti i književne teorije, a djelomično ju je posvetila ženama u svojoj obitelji, ali ujedno i svim ženama u regiji istočne i srednje Europe, jer jugoslavenski feminizam, kako je pojasnila, u to doba 'nije bio samo feminizam u Jugoslaviji, nego je postojalo jedno socijalističko iskustvo i ambivalentnost koja je iz toga proizlazila, emancipacija koja je na mnogo načina bila jako važna, ali uz velika ograničenja koja su proizlazila iz činjenice da je društvo i dalje ostalo uvelike patrijarhalno'.

Socijalistički projekt ženske emancipacije posvuda je bio vrlo sličan, napomenula je Lóránd, i u osnovi su sve zemlje, uključujući bivšu Jugoslaviju, preuzele sovjetski model ženske emancipacije, ali s tom razlikom što je u bivšoj Jugoslaviji partizanska tradicija, i način na koji su žene bile uključene u partizanski pokret, dala ženama jači položaj nego u drugim zemljama regije.

Razdoblje 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća na području SFRJ vrijeme je otvaranja, vrijeme koje najavljuje promjene, doba kada se sanja demokracija. U tom je vremenu jedna grupa žena odigrala vrlo važnu ulogu ne samo u osvješćivanju prava žena već posredno i u svim drugim promjenama. Ta grupa žena, okupljenih u prvome redu u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, uvela je pitanje feminizma u javni diskurs te bacila rukavicu u lice ne samo muškim kolegama već i Komunističkoj partiji u cjelini.

Te su žene pisale eseje i knjige, postavljale dramske predstave, organizirale skupove, osnivale SOS-telefone te se bavile pravnim i političkim pitanjima. Bile su prve hrvatske aktivistkinje koje su utrle put mnogim kasnijim NGO-organizacijama i upravo je po tome, kako je objasnila autorica, Jugoslavija bila iznimka među drugim socijalističkim zemljama, jer se nigdje drugdje ne nalazi takav feministički krug kakav se, na toj razini organizacije, objavljivanja i publikacija u umjetnosti i književnosti, nalazio 70-ih i 80-ih godina u Jugoslaviji.

U zaključku razgovora, Lóránd je istaknula kako žensko pitanje nažalost neće biti riješeno u bližoj budućnosti. Stoga nam je feminizam i dalje itekako potreban, upozorila je. 'Feminizam nam treba za opstanak, za očuvanje zdravog razuma, treba nam da bismo imali sistemsku kritiku u društvu i nastavili raditi na ukidanju potlačenosti žena, koje je još uvijek dosta zastupljeno', poručila je.

Zsófia Lóránd trenutno se na Fakultetu za povijest Sveučilišta u Cambridgeu bavi poviješću feminističke misli u istočnoj i srednjoj Europi. Lóránd je jedna od 30-ak gošći festivala "Feminizam je za sve", koji se u organizaciji Frakture održava od 8. do 11. ožujka u Uraniji – prostoru kreacije.

Festival se nastavlja u utorak održavanjem tribina 'Forsiranje feminizma' i 'Feminizam je za sve'. Posljednjeg dana festivala, u srijedu 11. ožujka, u Uraniji će se održati okrugli stol 'Hrvatske kuje' i tribina 'Razotkrivanje' sa Slavenkom Drakulić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!