U HDD-U

Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna: Izložba Slave Antoljak u Zagrebu

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 18.01.2021 10:19
  • Objavljeno 18.01.2021 u 10:20
Vjenceslav Richter, Ferdo Rosić, Slava Antoljak: Naslonjač, 1957.; Rosić, Antoljak: Stalak za novine, 1959.; Richter, Rosić, Antoljak: stol, 1957.

Vjenceslav Richter, Ferdo Rosić, Slava Antoljak: Naslonjač, 1957.; Rosić, Antoljak: Stalak za novine, 1959.; Richter, Rosić, Antoljak: stol, 1957.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) od četvrtka, 21. siječnja, u svojoj zagrebačkoj galeriji predstavlja izložbu Slave Antoljak "Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna".

Predstavit će se rad autorice iz pedesetih i šezdesetih godina, ali i prije rata - namještaj, fotografije, tkane dekorativne i funkcionalne predmete iz zbirke Muzeja za umjetnost i obrt i privatne zbirke Švarc, ostvarene u suradnji s arhitektima i dizajnerima Vjenceslavom Richterom, Zvonimirom Marohnićem i Ferdom Rosićem.

"Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice", ističe se u najavi izložbe kojoj je autor Marijan Špoljar.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Širok je raspon njezina djelovanja - od zanatstva, modnog i kitničarskog salona u Koprivnici prije 2. svjetskog rata, preko radova umjetničkog obrta i primijenjene umjetnosti realiziranih u Zagrebu pedesetih godina, njezinoga doprinosa dizajnerskim ostvarenjima namještaja izloženog na Milanskom bijenalu 1957. godine do niza tekstilnih radova načinjenih u privatnoj radionici u Zagrebu.

Po Špoljarovim riječima, ona nije bila dizajnerica ni po obrazovanju, ni po statusu, ni po praksi, ali je znala i osjećala da je dizajn interdisciplinarno djelovanje, pri čemu svaka od sastavnica toga procesa savršeno barata svojom disciplinom, strukom ili umijećem.

"U priči o Slavi Antoljak isprepliću se raznolike okolnosti u konstituiranju njezinog životnog, egzistencijalnog, radnog i autorskog profila. Postojanje višestrukih identiteta u osobe koja se kretala, formirala i djelovala u uvjetima međusobno antagoniziranih socijalnih, klasnih, rodnih, statusnih i političkih vrijednosti nije nimalo neobično", ustvrdio je Špoljar u predgovoru izložbe.

"Ono što iznenađuje je kontinuitet i postojanost moralnog, ljudskog integriteta i visoka razina autorske svijesti. Borba za izraz, za stvaralački govor uvijek je, naravno i emancipacijski proces, ali zadržati u različitim – često nesklonim – okolnostima samosvojnu volju da se radi ono u šta se vjeruje privilegija je samo najpostojanijih osobnosti", istaknuo je.

Slava Antoljak (1905.-1968) se nakon završetka gimnazije u Koprivnici udala se 1924. godine za Milana Švarca, vlasnika poznatog koprivničkog hotela i restauracije K caru, te je u svojem Krojačkom i kitničarskom salonu razvijala umijeća šivanja, tkanja, pletenja i izrade modnih predmeta.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Krajem tridesetih provela mjesec dana na intenzivnom tkalačkom tečaju u Brnu, potom prešla s malog tkalačkog stana na veliki, dijelom automatizirani tkalački stan, na kome je izrađivala različite proizvode, od tepiha, tapiserija, zastava do štofova za odijela.

Godine 1943. posije prvoga oslobođenja Koprivnice s obitelji odlazi u partizane, najprije na Papuk, gdje je vodila radionicu za izradu odjeće za partizansku vojsku, a kasnije u druge oslobođene dijelove Hrvatske. Iz rata je izašla s visokim vojnim činom.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Poslije demobilizacije ostala je u Zagrebu, udala se za pravnika Josipa Antoljaka, te ponovno aktivirala i razvijala svoja zanatska znanja. Ranih pedesetih povezala se sa zagrebačkim primijenjenim i likovnim umjetnicima, uključila se u djelovanje ULUPUH-a, a bila je suosnivačica i Studija za industrijsko oblikovanje.

Usavršavala se u zemlji i na studijskim putovanjima u inozemstvu te u svojoj poznatoj radionici razvijala tehnološke i stilske elemente u svome radu, posebno u korištenju prirodnih materijala i sirovina.

Izložba posvećena njezinom radu će biti otvorena do 11. veljače.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!