ALEGORIJA I ARKADIJA

Najveća imena hrvatske moderne na izložbi u Klovićevima

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 25.09.2013 11:25
  • Objavljeno 25.09.2013 u 11:25
alegorija i arkadija

alegorija i arkadija

Izvor: Promo fotografije / Autor: Klovićevi dvori

Izložba 'Alegorija i arkadija - antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne', koja se otvara u četvrtak 26.rujna u Galeriji Klovićevi dvori, donosi više od 130 djela najznačajnijih hrvatskih slikara i kipara toga razdoblja, a kao najveća atrakcija najavljena je 'Kirka' Bele Čikoša Sesije

'Izložba se bavi razdobljem hrvatske moderne, tematikom kojom se ova Galerija dosta bavi, a koja je ovdje istraživana i prezentirana kroz strukturu, ideju i temu antičkih motiva i značenja antike u umjetnosti toga razdoblja. Na njoj će biti nekoliko slika koje su naši favoriti i favoriti naše publike ali i neke slike koje nismo nikada vidjeli, te dio manje poznatog i manje izlaganog opusa umjetnika koje ova Galerija i inače prati', kazala je najavljujući izložbu ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin.

Izložba je autorski projekt kustosice Klovićevih dvora Petre Vugrinec, napravljena u suradnji s Irenom Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti i Darijom Alujević iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU-a, a donosi djela najznačajnijih autora hrvatske moderne - Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta Auera, Bele Čikoša Sesije, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i Ivana Meštrovića.

Vugrinec je pojasnila kako je izložba proizašla iz studijskog projekta koji je rezultirao velikom izložbom i nekim novim otkrićima koja bi mogla biti prepoznata u širem europskom kontekstu. 'Pokazalo se da je riječ o najplodnijem razdoblju njihove umjetničke produkcije, da su upravo kroz antičke motive nastajali gotovo pa vrhunci opusa tih umjetnika', istaknula je.

Među više od 130 eksponata zastupljeni su slikarstvo - crteži, ulja na platnu i grafike - i skulptura, ali i primijenjena umjetnost, te film - za vrijeme trajanja izložbe projicirat će se nekoliko relevantnih filmskih ostvarenja na temu antičke prošlosti iz toga razdoblja poput "Pada Troje" i "Propasti Pompeja". Filmove s temom antičke prošlosti s početka stoljeća obradio je povjesničar filma Daniel Rafaelić, dok je arheološki kontekst prijelaza stoljeća obradio Ivan Radman iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Kao najveću atrakciju izložbe Vugrinec je najavila "Kirku" Bele Čikoša Sesije, koja je posebno za tu prigodu stigla iz Veleposlanstva Republike Mađarske u Londonu. S njom u kompoziciji, kao njezina protuteža, bit će postavljena Čikoševa "Penelopa" - prva kao parafraza umjetnikove vjernosti svojoj supruzi u vrijeme njihove odvojenosti, a druga kao parafraza njezine vjernosti njemu.

Po prvi puta zagrebačka će publika moći pogledati i 'Toaletu Atenjanke/Posljednji retuš' Vlahe Bukovca, na posudbi iz Muzeja istorije Jugoslavije iz Beograda, te do sad neizlagani i gotovo nepoznati veliki Bukovčev akt "Andromeda" iz Narodne galerije u Ljubljani.

Tu su i remek djela koja rijetko napuštaju svoje matične muzeje i galerije poput "Bakanala" Mate Celestina Medovića, te velike alegorijske kompozicije Vlahe Bukovca iz Umjetničke galerije u Dubrovniku i Kuće Bukovac u Cavtatu, koje će samo za tu priliku biti restaurirane i predstavljene javnosti. Bukovčeva 'Patricijka', mitološko alegorijska djela poput diptiha 'Ikar i Dedal' ili Čikošev 'Trijumf nevinosti' leitmotivi su cjelokupnih opusa, pa čak i razdoblja, a atraktivnosti izložbe pridonijet će i neotkrivena djela iz privatnih kolekcija. Uz slike će biti predstavljene i skulpture najznačajnijih hrvatskih kipara razdoblja (Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Ivan Meštrović).

Za kiparski dio izložbe, koja ostaje otvorena do 8. prosinca, zaslužna je Alujević, koja je kazala kako je riječ o razdoblju koje obilježava početke hrvatske skulpture kada je distinkcija između kipara-umjetnika i kipara-obrtnika još uvijek vrlo tanka. 'Zbog toga su rana djela našeg kiparstva uglavnom primijenjenog karaktera i vezana su najčešće uz arhitekturu i grobnu plastiku, zbog čega ih nije bilo fizički moguće dopremiti', kazala je Alujević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi