VODIČ KROZ RADOVE

Krenite putovima skulptura Ivana Meštrovića

  • Autor: N. K.
  • Zadnja izmjena 10.07.2013 10:28
  • Objavljeno 10.07.2013 u 10:28
  • +9
  • +6

Meštrovićev znak u Zagrebu

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo fotografije

'Meštrovićev znak u Zagrebu' naziv je vodiča koji predstavlja javnu skulpturu, spomenike te skulpture u muzejima i crkvama našeg najslavnijeg kipara 20. stoljeća., nastale u metropoli tijekom njegovog višegodišnjeg djelovanja

Iako formatom malen, vodič kroz lik i djelo Ivana Meštrovića (1893– 1962) donosi priču o našem velikom i značajnom umjetniku koji je, s čak deset javnih skulptura i spomenika, dva arhitektonska zdanja te mnogim kiparskim djelima u tri muzeja i tri crkve, ostavio trajan i prepoznatljiv znak u gradu Zagrebu.

Knjižicu su na engleskom, francuskom i hrvatskom objavili Muzeji Ivana Meštrovića, a autorica projekta i teksta je kustosica Barbara Vujanović. Grafički dizajn vodiča potpisuje studio Bilić-Müller, a autori fotografija su Valentino Bilić Prcić, Siniša Štambuk i Barbara Šarić

Zagrebačke skulpture i spomenici Ivana Meštrovića svojom raznovrsnošću predstavljaju presjek sveukupnog umjetnikovog stvaralaštva - od studentskih dana do zrelosti, od impresionističko-simboličke i secesijske faze do neoklasicizma i monumentalizma, a osim brojnošću, te skulpture zanimljiva su i zbog raspona svojih tema: najzastupljeniji su portreti povijesnih ličnosti, zatim simbolističke i alegorijske teme u kojima su česti prikazi ženskog lika kroz temu majčinstva i akta te djela iz njegovog herojskog ciklusa.

Što željom kipara i njegovih suvremenika, a što kasnijim odlukama vlasti i različitih institucija, Meštrovićeve skulpture označavaju neke od vitalnih i glavnih infrastrukturnih punktova u Zagrebu, sa znanstvenom (Institut Ruđera Boškovića), visokoobrazovnom (Pravni fakultet), trgovačkom, medicinskom (Andrija Štampar), vjerskom (Sv.Marko), muzejsko-izložbenom (Umjetnički paviljon, HAZU), kazališnom i bankarskom funkcijom. Na taj način samo je potvrđena veza Meštrovića i njegove umjetnosti sa životom grada.

promo fotografije

promo fotografije

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo fotografije

Od mnogih Meštrovićevih javnih skulptura neke su postale gradski simboli poput najomiljenijeg zagrebačkog spomenika 'Zdenac života', oblikovanog u impresionističkom stilu 1905. godine. Skulptura, koju čini friz nagih muških i ženskih figura te starac i malo dijete u čučećim položajima oko zdenca, na simboličan način predstavlja refleksiju o životu i njegovim mijenama, 1912. godine, prema projektu zagrebačkog arhitekta Ignjata Fischera, postavljena je na trgu ispred HNK-a.

Još jedan prepoznatljiv Meštrovićev znak u zagrebačkom prostoru je reljef 'Seljaci' iz 1907, uzidan na pročelje kuće trgovca Popovića na Jelačić placu. Deset figura u bojanoj keramici podijeljeno je u tri segmenta koji simboliziraju Popovićevu trgovinu žitom i bojama i predstavljaju jedini Meštrovićev spomenik u tom materijalu.

Skulptura 'Udovica' iz 1908. primjer je herojskog monumentalizma i bila je dio projekta Vidovdanskog hrama koji nikada nije ostvaren u cijelosti. 1985. godine ta skulptura postavljena je u parku skulptura Akademije likovnih umjetnosti. 1920. godine Meštović kupuje sklop kuća iz 17. i 18. stoljeća na Gornjem gradu (Mletačka, 6, 8 i 10) koje preuređuje u svoj dom i atelijer. Adaptacija te kuće trajala je do 1923, a na njoj su radili arhitekti Viktor Kovačić i Harold Bilinić, dok je ulazni portal projektirao Drago Ibler.

U toj kući Meštrović je proveo dvadesetak godina vrlog plodnog 'zagrebačkog razdoblja' u kojem su nastali mnogi javni spomenici i njegove poznate skulpture poput monumentalnog spomenika Josipu Juraju Strossmayeru, znamenitom đakovačkom biskupu i prosvjetitelju. Skulptura iz 1924. godine, od 1926. nalazi se ispred južnog pročelja zgrade HAZU-a, za čije je osnivanje upravo zaslužan Strossmayer. Član Akademije Meštrović će postati 1934.

Promo

Promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Ženski lik bio je jedna od Meštrovićevih stalnih inspiracija, a tijekom 'zagrebačkog razdoblja' posebno se posvetio temi ženskog akta. 'Žena s prekriženim rukama' iz 1918. godine postavljena je 1983. ispred Privredne banke, povodom 100. obljetnice kiparova rođenja, a skulptura 'Majka doji dijete' (1930), od 1940. nalazi se ispred Škole narodnog zdravlja 'Andrija Štampar'.

1932. završen je, i postavljen ispred Umjetničkog paviljona spomenik manirističkom slikaru i grafičaru Andriji Meduliću, i to prilikom otvorenja Meštrovićeve samostalne zložbe u tom prostoru. Iste godine, Meštrović stvara 'Povijest Hrvata' namijenjenu Muzeju hrvatskih starina u Kninu, koji nije sagrađen. Sjedeći lik žene odjeven je u stiliziranu narodnu nošnju koja potječe iz Dalmatinske zagore, a pretpostavlja se da njezine portretne karakteristike pripadaju umjetnikovoj majci. Ženski lik u krilu drži masivnu kamenu ploču na kojoj je u glagoljici ispisan naziv djela i utjelovljuje prikaz brižne majke i čuvarice nacionalne baštine i povijesti.

Ta skulptura jedno je od Meštrovićevih najpoznatijih ostvarenja, a danas je svaki hrvatski građanin svijetom pronosi u svojoj putovnici, zbog čega možemo reći da Meštović za nas predstavlja više od umjetnika te da je postao znak našeg nacionalnog identiteta.

Od 1937. do 1940. Meštović radi na monumentalnom spomeniku Ruđeru Boškoviću koji je 1956. postavljen u parku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Nakon utamničenja 1942. Meštrović odlazi iz Zagreba, a nakon Rima i Švicarske, 1947. trajno se nastanjuje u SAD-u, gdje početkom pedesetih godina prošlog stoljeća radi spomenik Nikoli Tesli zamišljen da predstavlja pandan i simbiozu sa skulpturom Ruđera Boškovića.

1957. skulptura Nikole Tesle postavljena je u parku Ruđera Boškovića, ali je 2006. protivno autorovoj želji premještena i postavljena na križanje Tesline, Masarykove i Preradovićeve ulice na lokaciju koja negira plastičku vrijednost te skulpture. Na taj problem nepoštivanja umjetničkog rada već nekoliko puta ukazivao je projekt 'Sinergija Bošković-Tesla' sastavljen od naših eminentnih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković koji se zalažu da se kip Tesle vrati na izvorno zamišljenu lokaciju.

Mnoge Meštovićeve skulpture nalaze se u Atelijeru Meštrović, Modernoj galeriji i Gliptoteci HAZU-a, a svoja sakralna djela ostvario je u crkvi Krista Kralja na Trnju i župnoj crkvi sv. Marka.

Što se tiče Meštovićevih arhitektonskih ostvarenja, treba istaknuti da je 1938. velikom izložbom 'Pola vijeka Hrvatske umjetnosti' svečano otvoren Dom HDLU-a, sagrađen prema njegovom idejnom rješenju. To zdanje predstavlja spoj različitih stilskih utjecaja: modernizma, eklekticizma i modernog klasicizma, a koliko je taj važan i specifičan spomenik u urbanom tkivu Zagreba direktna aluzija na velikog umjetnika, svjedoči i njegov popularni naziv - Meštrovićev paviljon


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi