trajno dostupno javnosti

Kako je izgledao kulturni tempo Zagreba u drugoj polovici 20. stoljeća: KIC slavi 60 godina

09.12.2025 u 13:38

Bionic
Reading

Izložbom o ranim desetljećima rada, pokretanjem digitalnog arhiva i posebnim jazz-programom, Kulturno informativni centar u srijedu, 17. prosinca, započinje obilježavanje 60 godina kontinuiranog djelovanja na zagrebačkoj kulturnoj sceni

Izložbom koja rekonstruira kulturni tempo Zagreba u drugoj polovici 20. stoljeća, uz pokretanje digitalnog arhiva i večernji jazz-program, Kulturno informativni centar (KIC) u srijedu, 17. prosinca, započinje obilježavanje 60 godina djelovanja institucije koja kroz izložbene, filmske, glazbene, književne i debatne programe iz svojeg prostora u Preradovićevoj ulici već šest desetljeća kontinuirano oblikuje zagrebačku kulturnu scenu.

Važnu obljetnicu KIC obilježava programom koji objedinjuje izložbu, digitalnu arhivu i glazbeni program, nudeći uvid u šest desetljeća kulturne, umjetničke i društvene dinamike Zagreba. Programi će se odvijati u Galeriji Forum i ostalim prostorima KIC-a, a središnji događaj večeri 17. prosinca jest otvorenje izložbe i predstavljanje novog online arhiva dostupnog na adresi arhiv.kic.hr.

Izložba o ranim desetljećima KIC-a

Središnji dio obljetničkog programa čini izložbeni postav u Galeriji Forum, koji se fokusira na razdoblje od 1965. do 1985. godine, odnosno na prva dva desetljeća djelovanja KIC-a. Riječ je o razdoblju obilježenom socijalističkim modernizmom, intenzivnim društvenim promjenama i specifičnim političkim kontekstom tadašnje Jugoslavije, u kojem je KIC imao važnu ulogu u oblikovanju zagrebačke kulturne scene.

Citaonica Centra za kulturu i informacije, 1969 _ foto Branimir Bakovic
  • Filmska tribina u KIC-u - Kriza hrvatskog filma, 1971 _ foto Branimir Bakovic
  • Galerija Forum, 1969 _ foto Branimir Bakovic
  • Izlozba plakata Centra za kulturu i informacije, 1979 _ foto Branimir Bakovic copy
  • KIC60_vizual
  • KIC60 (1)
    +5
Izložba kroz arhivski i multimedijalni materijal donosi pregled ključnih programskih pravaca, aktera i ideja koje su obilježile rani razvoj ustanove Izvor: KIC / Autor: Branimir Baković

Izložba kroz arhivski i multimedijalni materijal donosi pregled ključnih programskih pravaca, aktera i ideja koje su obilježile rani razvoj ustanove, istovremeno nudeći širi uvid u kulturnu i intelektualnu atmosferu Zagreba tog vremena. Prostornu instalaciju, zamišljenu kao fizički odraz mozaične strukture digitalnog arhiva, oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju izložbe potpisuje Jelena Pašić.

Glasovi umjetnika i audiovizualna baština

Uz središnji izložbeni postav, publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. Na katu KIC-a bit će prikazani i audiovizualni zapisi i svjedočanstva osoba čije je stvaralaštvo u različitim razdobljima bilo povezano s programima KIC-a i Galerije Forum. Materijale iz arhiva Radija i Televizije Zagreb (danas HRT-a), koji je partner projekta, za ovu su prigodu obradili Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin.

Jedan od ključnih dijelova obljetničkog programa je i pokretanje online arhiva KIC-a, koji po prvi put na jednom mjestu okuplja digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja ustanove. Arhiv uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, a zamišljen je kao otvorena i javno dostupna platforma za istraživače, studente i širu publiku.

Kratki povijesni kontekst

KIC je osnovan 1965. godine kao Centar za kulturu i informacije, s idejom otvaranja prostora za suvremene, progresivne i kritičke kulturne prakse. Od svojih početaka razvijao je raznovrstan program – od književnih, likovnih i glazbenih do filmskih i društveno-političkih sadržaja. Godine 1969. u sklopu KIC-a osnovana je Galerija Forum, koju je u prvim godinama vodio tim priznatih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije je djelovao i Studio GF, usmjeren na mlade autore.

KIC su obilježili i brojni programski voditelji i suradnici, među kojima su Vladimir Bužančić, Rudolf Sremac te Miro Križić, jedan od najznačajnijih domaćih promotora jazza. Tijekom desetljeća KIC je bio i važna točka susreta s međunarodnom kulturnom scenom, ugostivši, među ostalima, Pier Paola Pasolinija, Orianu Fallaci, Güntera Grassa i Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet simbolično prisutan i u glazbenom programu večeri otvorenja.

Obljetnička izložba u Galeriji Forum ostaje otvorena do kraja siječnja, dok je novi online arhiv trajno dostupan javnosti.