Premda kolovoz u Zagrebu slovi kao period u kojem je grad pust, upravo je tih dana uništena tekstilna instalacija 'Naše sestre' umjetnice Ivane Mrčele. Njezinu umjetničku instalaciju, koja se sastoji od pet žena u ružičastom s isprepletenim rukama, a one simboliziraju majke, bake, sestre, djevojke, kćeri i žene uopće, vandali su uništili samo tri dana od postavljanja u zagrebačkoj Varšavskoj ulici. Jedna figura je ukradena, a dio radova potrgan.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika ubrzo je reagiralo famoznim preporukama: svojim su članovima poslali dokument sa smjernicama za rad u javnom prostoru. Umjetnike je HDLU pozvao da, ako rade u javnom prostoru, 'provjere moguće društvene ili svjetonazorske prijepore, unaprijed senzibiliziraju potencijalno pogođene skupine, istraže kontekst društvenih trauma i pridržavaju se etičkih normi'. Navode, također, da u slučaju samostalne produkcije rada u javnom prostoru, odgovornost za sve gore navedeno snose oni sami kao umjetnici ili umjetnice.

Preporuke HDLU-a nisu zakonski obvezujuće, već su osmišljene kao oblik prevencije konflikta, međutim dio umjetničke javnosti shvatio ih je kao udar na autorske slobode i položaj, prebacivanje odgovornosti s institucija na autore samih radova te dokidanje slobode govora i izričaja. Osim toga, objavljene su u vrijeme silno užarene društvene atmosfere uzrokovane prijetnjama piscu Miljenku Jergoviću, prisilnim otkazivanjem festivala Nosi se u Benkovcu i prijetnjom otkazivanja festivala Fališ u Šibeniku.

Vlasta Delimar: Policija mi je rekla da mogu izvesti Lady Godivu, ali odjevena

Vlasta Delimar, prvakinja hrvatske konceptualne umjetnosti i performansa, koja cijelu svoju profesionalnu karijeru izaziva 'skandale' i kontroverze, u izjavi za tportal navodi da HDLU zapravo poručuje ono što je u zakonskim okvirima i kao institucija predlaže umjetnicima da se drže zakona, ali je problem u tome što je zakon ponižavajući za umjetnike.

'Ako se ne želiš osjećati poniženo i ako želiš kršiti taj zakon, onda radiš samostalno, bez organizatora, institucije, galerije, muzeja. Mnoge sam stvari radila bez nekog 'zaleđa', koje bi moglo biti podrška ili preuzeti odgovornost za ono što ću učiniti. Moraš preuzeti odgovornost na sebe, snositi sve rizike i posljedice koje u ovom društvu možeš imati. Sve su preporuke inače takve da se radi unutar zakonskih okvira u javnom prostoru, a to znači najava policiji, najava Uredu za prostorno uređenje, i to nije sporno, ali neki od tih pravilnika na kojima se inzistira za nas nisu dobri', izjavila je Delimar.

Kada je 2001. godine policiji najavila svoj performans 'Lady Godiva', oni su joj, kaže, rekli da ga može izvesti, ali mora biti odjevena. 'Time su se miješali u moj rad, odredili način na koji on može i smije biti izveden i naravno da sam to odbila. Prekršila sam zakon, odradila performans onako kako sam ga i zamislila. Taj zakon, na koji se policija poziva kada 'intervenira', treba mijenjati, i time bi se hrvatska umjetnička javnost, a osobito HDLU, kao strukovna udruga, i neke druge institucije trebale baviti. Policija nas treba štititi, a ne određivati što ćemo i kako ćemo raditi', dodaje Delimar.

'Provokacija otvara dijalog, otvara temu'

Prisjeća se i da je Tom Gotovac uhićen 1981. godine, kada je izvodio performans 'Zagreb, volim te'. 'Više je represije sada nego u bivšoj državi. Gotovac je završio na policiji, uhitili su ga i vrlo brzo pustili. Nije prenoćio u zatvoru, ali je radio izvan zakonskih okvira, i zato je radio samostalno. Brojne smo performanse odradili bez najave policiji u bivšoj Jugoslaviji. Imali smo sreću da nitko nije stradao, završio u zatvoru, ali kada bi se čovjek unaprijed osvrtao na potencijalne posljedice, koje objektivno postoje, onda nikada ništa ne bismo napravili. Provokacija je ta koja otvara prostor dijalogu, otvara neku temu', dodaje Delimar. Različitost se, smatra, mora poštovati i ne moraju svi voljeti takvu umjetnost. 'Ljudi zapravo često reagiraju iz neznanja, i to vrlo burno. Kada sam radila neke performanse i kada bi mi se grubo obraćali na ulici, nakon nekog vremena objasnila bih im i onda bi 'spustili loptu'. Neznanje je krivo za sve', ističe Delimar.

Lekić Fridrih: Preporuke u skladu s izrugivanjem vladajućih i opravdavanjem napada na umjetnike

Za Arijanu Lekić Fridrih, koja prve subote u mjesecu na glavnom zagrebačkom trgu izvodi 'Tihu misu', HDLU je već dulje vrijeme organizacija koja nije relevantna upravo zbog svoje politike prema članicama i članovima, a preporuke što su ih izdali onima koji realiziraju radove u javnom prostoru ne samo da su sramotne, već i opasne, smatra. 'Prihvaćajući situaciju u kojoj umjetnici trenutačno djeluju bez obzira na konstantne prijetnje, povrede i nasilno onemogućavanje održavanja kulturnih događaja, ovim preporukama, ne ulazeći u besmisao sadržaja, HDLU se zapravo ograđuje od potencijalnih posljedica koje se mogu dogoditi i događaju, poručujući nam – rekli smo vam, nije da vas nismo upozorili, sami ste', izjavila je za tportal Lekić Fridrih.

Ove su preporuke, dodaje, dijelom u skladu s tišinom i ogradom koja dolazi od našeg resornog ministarstva, ali i premijera, koji svojim izrugivanjem zapravo opravdavaju učestale i grube napade na umjetnike i kršenje slobode umjetničkog izražavanja. 'Umjetnost jest rezilijentna, a osobito nezavisna umjetnost; ona postoji kako bi otvarala teme za dijalog i služi kao korektiv društva. Svaki napad na slobodu izražavanja koja ne zatire slobodu drugih, koja je, podsjećam, zaštićena Ustavom, a nije pravovremeno penaliziran, vodi nas u totalitarizam, što, ako se ne varam, nije država za koju su se borili branitelji. Ostaje nam nada da će netko iz pozicije moći reagirati prije nego netko strada', ističe Lekić Fridrih.

'Da sam radila kompromise, nikada ništa ne bih napravila'

Posao policije je, ističe Delimar, da štiti umjetnike, a ne da ih cenzurira. 'Dio koji se odnosi na senzibilitet javnosti, to da mi gledamo kako će se netko osjećati zbog našeg rada je besmislica jer nema veze s umjetnosti. To je preporuka koja se treba dati liječnicima, primjerice, ondje gdje su stvari drugačije postavljene i prilično egzaktne. U umjetnosti – nisu. HDLU je, ne zaboravimo, udruga blizu vlasti i ne mogu se ponašati mimo toga, nego moraju raditi te kompromise. Nama se sugerira da radimo mekše, a meni je to neprihvatljivo. Mislim da trebamo biti radikalno hrabri, ne bojati se. Nikada ništa u svojoj umjetničkoj karijeri ne bih napravila da sam se povinovala, pristajala na kompromise ili osluškivala kako utječe to što radim na senzibilitet različitih društvenih skupina', ističe Delimar.

Supanz Marinić: Umjesto edukacije publike, oni daju smjernice umjetnicima

Valentina Supanz Marinić, akademska slikarica, smatra da se 'u našem društvu veliča sloboda uništavanja nečijeg djela kao odraz mišljenja ili stajališta prema njemu te se, umjesto edukacije publike, daju smjernice samom umjetniku što i kako treba činiti. 'Umjetnost je oduvijek imala moć i mogućnost poticati ljude kroz slike, filmove, glazbu, mijenjati stajališta, postavljati pitanja i biti utjecajna. Danas, kada svatko može govoriti ono što misli – umjetnici će biti sputavani i ušutkani. To je jako opasan smjer, a umjetnost gubi smisao. Prvenstveno bi trebalo educirati mlade ljude o tome kako je kroz povijest umjetnost probijala granice koje je vrijeme nametnulo, kako oblikuje ili izgrađuje ljude. Umjetnost je nerijetko provokativna, izaziva pozitivne ili negativne reakcije, ali ih izaziva. U školama moramo educirati djecu o umjetnosti koja je svuda oko nas, u zgradama, glazbi, filmovima, na izložbama, plakatima, u izlozima dućana, pa čak i na njihovim fora bilježnicama koje je netko dizajnirao i osmislio. Kultura nam je zadnja na popisu važnosti, a ovo što se događa samo je potvrda toga', izjavila je Supanz Marinić za tportal.

Medić: Nije sporan poziv HDLU-a da slijedimo etičke norme

Međutim ima i onih koji u HDLU-ovim preporukama ne vide ništa osobito sporno, poput Duje Medića, akademskog slikara i grafičara koji ih je doživio kao 'osnovu za bolju realizaciju radova u javnom prostoru'. 'Znam da su nekima preporuke sporne, jer ih se potiče da slijede etičke norme, ali etika i estetika su jedno, kako je to govorio austrijski filozof Ludwig Wittgenstein', rekao je Medić za tportal.

Kuzma Kovačić: Nije sloboda umjetnika iznad drugih ljudi i njihovih sloboda

Da nisu uvijek građani ti koji 'nasrću' na umjetnička djela, potvrđuje i nedavni skandal u Splitu, u kojem je bivša gradska vlast s gradonačelnikom Puljkom, unatoč sudskim presudama, nasilno intervenirala u štandarac kipara Kuzme Kovačića. 'Ono što sam ja iskusio s tim događajem nije ova vrsta problema, nego divljačko nasilje, bezakonje, koje nema veze ni sa zakonom ni odnosom prema zakonu. To je bilo najprostije divljaštvo, vandalizam za koji ne znam je li se u svijetu dogodio. I to je udar, a ne ove preporuke. Riječ je o tvojoj savjesti, nisi ti iznad svih ostalih jer si umjetnik, nemaš pravo kao umjetnik na apsolutnu slobodu tako da udaraš na tuđe slobode i prava. Drugo je umjetnička sloboda, ali postoje i slobode i prava drugih ljudi. Ne može naša sloboda biti iznad tuđih sloboda', rekao je za tportal Kovačić.