NEDJELJOM U 2

Arijana Lekić-Fridrih: Prijete mi ugledni ljudi, pišu što bi mi radili u seksualnom smislu ili kako bi me ubili

26.05.2024 u 15:19

Bionic
Reading

Gošća HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 bila je umjetnica i društvena aktivistica Arijana Lekić-Fridrih, koja je govorila o položaju žena u društvu, rodnoj ravnopravnosti i o tome zašto prosvjeduje protiv molitelja na trgovima.

Lekić Fridrih na početku se emisije složila s opisom kako je 'inatljiva i tvrdoglava'. Svoj aktivizam za prava žena obrazložila je činjenicom da je oduvijek okružena ženama. 'Nisam ni bila svjesna toga da se bavim ženama, dok u jednom trenutku nisam negdje predavala svoje radove i shvatila da se zapravo, gotovo svaki tiče baš žena', rekla je, prenosi HRT.

Prijavu protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara, kojega je prijavila policiji zbog napada prilikom jednog od njezinih performansa, objasnila je sljedećim riječima: 'Kad se dogodio napad bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara, moje razmišljanje je bilo: "Je li to što se meni dogodilo dovoljno strašno da ja to prijavim? Jesam li ja žrtva i da li ja zapravo nanosim time nepravdu drugim ženama kojima su se dogodile puno gore stvari?". A zapravo jesam bila žrtva i apsolutno sam trebala tužiti, drago mi je da sam ga tužila', kaže.

  • +6
Performans Tiha misa umjetnice Arijane Lekić Fridrih Izvor: Cropix / Autor: Vanesa Pandzic

'Ja šutim. Želim da se čuje za što se oni mole'

Iskustvo s moliteljima, koje već mjesecima na trgovima hrvatskih gradova 'časti' protuperformansom 'Tiha misa', opisala je sljedećim riječima.: 'Moj rad se zove "tiha misa". Dakle - ja šutim. Meni je ideja da se čuje za što oni zapravo mole. Ja kad dođem u bilo koji grad, ja stojim dok traje molitva i ja sam u tišini. Moja tišina je pijetet za ubijene žene, za žene žrtve nasilja, a oni mole primjerice se i za to da ih Bog zaštiti od nagona koje osjećaju kada vide ženu koja nije časno odjevena. Za to se recimo moli u Splitu', pojašnjava i dodaje:

'Poruke koje dolaze s tih skupova su mizogine i apsolutno potiču na netoleranciju i na neravnopravnost spolova. Kad ti muškarci traže da postanu duhovni autoriteti u obitelji, moje prvo pitanje je zapravo: Što ako žena to ne želi? Na koji način ćemo natjerati ženu da to postane? Ta su okupljanja po meni protuzakonita prema zakonu o ravnopravnosti spolova. Netko bi trebao postaviti pitanje ustavnosti s obzirom na to da nam Ustav zapravo garantira jednakost između muškaraca i žena, kaže Lekić Fridrih.

Izvor: Društvene mreže / Autor: HRT

Komentirala je i Domovinski pokret, za koji kaže da je stranka koja je zapravo bila najtransparentnija u svojem programu. 'Nisu imali nikakav problem reći koji je njihov stav o pobačaju, niti koji je njihov stav o pravima žena. Oni su mirno rekli da će njihov uvjet biti deratifikacija Istanbulske konvencije, pa čemu se sad zapravo čudimo. Isto tako je i kod njih, to je potpuno transparentno', kazala je.

O tome zašto redovito prijavljuje prijetnje policiji rekla je: 'Nisam nikad nikome prijetila, ali mogu reći svoje iskustvo. Ja prijetnje redovito prijavljujem. Ja komentare ne čitam, tako da svi vi koji ih sad već pišete, znajte da ih neću pročitati, ali vi koji mi pišete u inbox, pazite kako formulirate poruku, zato što sam ja redovita na policiji i redovito prijavljujem svakog tko mi prijeti na način koji se smatra opasnim po mene i po ljude koji su u moje blizini, moje prijatelje, moju obitelj', priznaje i dodaje da je suradnja s policijom odlična.

  • +32
Prosvjed protiv molitelja Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Prijetnje se ponavljaju, ali uglavnom dolaze od jednog vrlo neobičnog, neočekivanog profila ljudi, a to su uglavnom neki ljudi koji imaju Facebook profile koji nisu lažni, neki članovi društva koji su ugledni, koji su visoko obrazovani, ali nemaju problema napisati što bi mi sve napravili u seksualnom smislu, na koji način bi me točno pokušali ubiti, na koji način bi me ubili, da znaju gdje živim. To su sve stvari koje ja prijavljujem jer mislim da trebam', pojašnjava umjetnica, koja je zaključila kako je u Hrvatskoj najveća uvreda biti 'Srpkinja ili lezbijka'

'Ja nisam ni jedno ni drugo, da jesam, ne bih imala nikakav problem s tim identitetom, ali čini se da je to ono što bi me trebalo najviše zaboljeti. I to na neki način govori dosta o društvenoj klimi i o hrvatskoj realnosti. Meni je to dosta zanimljivo zato što se to ne mijenja godinama', zaključila je.

sve osim nogometa