U KLOVIĆEVIM DVORIMA

[FOTO] Velika izložba doajena hrvatske fotografije Nikole Vranića nudi preko 200 njegovih radova, pogledajte neke od najboljih

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 17.06.2019 13:16
  • Objavljeno 17.06.2019 u 12:49
Cirkus, Nikola Vranić, 1962., 30x40 cm, sjajni foto-papir

Cirkus, Nikola Vranić, 1962., 30x40 cm, sjajni foto-papir

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Goran Vranic

Galerija Klovićevi dvori otvara u utorak izložbu jednog od doajena hrvatske fotografije, Nikole Nine Vranića, na kojoj se pod nazivom 'Kulturna baština okom fotografa' retrospektivno predstavlja više od 200 fotografija tog umjetnika

Nino Vranić završio je Grafičku školu (foto-odjel) u Zagrebu 1952. godine, a nakon studija, zaposlio se u foto studiju 'Zaza', zastupništvu 'Agfe', a potom u Zavodu za zaštitu spomenika gdje će preko tri desetljeća bilježiti stanja spomenika kulture.

Radovi na izložbi okupljeni su u nekoliko različitih segmenata iz iznimno bogatog opusa. 'Nastojali smo publici približiti sveukupni fotografski opus koji se ne odnosi samo na konzervatorsku fotografiju, kojom se bavio više od trideset godina, već i na umjetničku fotografiju kojom se bavio u slobodno vrijeme i nakon odlaska iz službe', ustvrdila je u predgovoru izložbe Marija Tonković.

Prvotno se htjela napraviti retrospektiva izlaganjem portreta umjetnika s kojima je radio više od tri desetljeća, prilikom rada na katalozima njihovih izložbi, a sada su i one iz njegova ciklusa 'Portreti umjetnika' (1997.) dio izložbe.

  • +17
  • +14

Nikola Vranić u Galeriji Klovićevi dvori

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Goran Vranic

Dio postava predstavlja njegove pejzaže, koji su od početaka umjetničkog djelovanja početkom šezdesetih bili u autorovu fokusu, a pristupa mu, kaže autorica predgovora, s proživljenim iskustvom suvremenog slikarstva, s usvojenim postulatima slikara koji su u dijalogu s objektivnom stvarnošću i aktualnim likovnim jezikom pomakli granice percepcije i izraza pejzaža.

Tu je i segment 'Lica i pavlini', s motivima koje ne napravio dok je radeći u Konzervatorskom zavodu, u radionici i na terenu, nalazio zanimljive fizionomije među skulpturama i slikama različitih razdoblja i namjena - sveci s oltara, glave iz ornamentike, slobodna plastika u različitim materijalima, obojene ili čiste, na zidnom ili minijaturnom prikazu Vranićevo su svakodnevno društvo.

'Privlačile su ga izgledom ili obradom i u svom panoptikumu tretira ih kao virtualno društvo. Ulazio je s njima u osobni dijalog koji je bio naličje onog konzervatorski utilitarnog, dokumentarističkog', ocijenila je Tonković.

'Slikama iz Broda' iz 1992. godine Vranić dokumentira martirij Broda u srpskoj agresiji. 'Topografiji rušenja, u vremenu vladavine entropije i kaosa, trebalo je primjereno odgovoriti sažetim, oštrim i direktnim jezikom, naprosto fiksirajući bolnu faktografsku istinu', napomenula je.

Monografija Nine Vranića posvećena hrvatskoj metropoli – Zagrebu jedini je opus u cijelosti ostvaren fotografijom u boji.

Tonković smatra kako je Zagreb za njega miran i meditativan grad, grad zlatnih rezova i čistih obrisa, dostojanstven čak i u svojim nesavršenostima. 'Vranićev Zagreb filmska je scenografija u kojoj su zamislive mnoge priče, on se ne nameće, već sugerira sadržaj', zaključila je.

Ogroman doprins Konzervatorskoj službi

Po riječima još Sanje Grković, doprinos Nine Vranića Konzervatorskoj službi i njezinoj fotodokumentaciji jest ogroman - od 80 tisuća fotografija Fototeke Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, kao sljednice povijesnih konzervatorskih službi, gotovo je četvrtina njegovo djelo.

U tekstu iz predgovora izložbe podsjetila je da je za svojeg službovanja Vranić obišao i fotodokumentirao preko tisuću spomeničkih lokaliteta samo na području Hrvatske - njih 1037.

Smatra da je, ako se uzme u obzir činjenica da se na mnogim lokalitetima nalazi ne jedan, već više spomenika, kao i činjenica da je koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća bio uključen u projekt Ars Sloveniae, broj nepokretne i pokretne spomeničke baštine koju je ovjekovječio zapravo nesaglediv.

Iz njegova bogata opusa posebno se izdvaja foto-dokumentiranje orguljaške baštine u sklopu akcije evidentiranja, sistematiziranja i valoriziranja koju je od 1972. do 1975. godine, kada je napravljen jedinstveni registar povijesnih orgulja s više od 800 orgulja.

Vranićev fotografski opus orgulja je u siječnju ove godine upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Izložbu u Klovićevim dvorima, otvorenu do 21. srpnja, a priređenu u suradnji s autorovim sinom Goranom, također umjetničkim fotografom, prati katalog u kojemu je fotografski opus Nine Vranića obrađen i valoriziran.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!