NAJBOLJI ROMANI

Dosadašnji dobitnici tportalove književne nagrade

  • Autor: Sanja Fligić
  • Zadnja izmjena 29.07.2014 07:57
  • Objavljeno 29.07.2014 u 07:57
  • +2

Dobitnici Tportalove književne nagrade

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal.hr

Tportalova književna nagrada roman@tportal.hr dodijeljena je šest puta, a evo dosadašnjih dobitnika i dobitnica

Tražimo najbolji roman!

Sedmu godinu zaredom, tportal.hr raspisao je natječaj za najbolji hrvatski roman te poziva autore i izdavače da prijave romane izdane u prošloj godini.

Nagrada roman@tportal.hr je prvi put dodijeljena 2008. Najboljim među 57 prijavljenih proglašen je roman 'Anastasia' Dalibora Šimprage. 'Anastasiju' (Durieux), djelo koje se, riječima žirija, svojim odlikama upisuje u tradiciju europskog modernog romana, sam autor opisao je čitkim, ali i onim koje zahtijeva koncentraciju, šaljivo zaključujući da je idealno za čitanje tijekom raznih bolovanja ili produljenih praznika zbog svojih tristo i kusur stranica. Šimpraga je rođen 1969, a dugo godina urednik je u tjedniku Globus. Pod autorskim imenom Andrej Puplin godinama je objavljivao prozni serijal u zagrebačkom slengu, 'Kavice', koje je 2002. objedinio u knjizi 'Kavice Andreja Puplina'. U finalu su, uz Dalibora Šimpragu, bili Nada Gašić (Mirna ulica, drvored), Mirko Kovač (Grad u zrcalu), Josip Mlakić (Tragom zmijske košuljice) i Edo Popović (Oči).

Drugi laureat pisac je, novinar i dugogodišnji Profilov urednik Drago Glamuzina s romanom 'Tri' (Profil). Nagradu je osvojio unatoč impresivnoj konkurenciji koju su 2009. činili finalisti: Renato Baretić (Hotel Grand), Sanja Lovrenčić (Martinove strune), Robert Međurečan (Prodajem odličja, prvi vlasnik) te Dubravka Ugrešić (Baba Jaga je snijela jaje), a na natječaj su pristigle ukupno 53 prijave. U centru romana naizgled je jednostavna situacija ljubavnog trokuta suprotstavljena izvedbeno zahtjevnom Glamuzininom pripovjednom tekstu. Prema riječima žirija, roman se od ostatka izdvojio time što literarno uvjerljivo pokazuje žanr ispovjedne i (kvazi)autobiografske proze, čime može pružiti poticaje za promišljanje pripovjednih obrazaca. Glamuzina je autor knjige pjesama 'Mesari' (Naklada MD, 2001), za koju je dobio nagradu Vladimir Nazor i Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina, a zajedno s Romanom Simićem objavio je panoramu hrvatske erotske priče 'Libido.hr'.

Treća godina nagrade donijela je prvu laureatkinju – Sibilu Petlevski s romanom 'Vrijeme laži' (Fraktura). Kao pobjednica izabrana je među 53 prijavljene knjige. Uz nju, u finalu 2010. bili su Ratko Cvetnić s romanom 'Polusan', Goran Gerovac i 'Razbijeni', Dora Kinert Bučan, autorica 'Duša od gume', i Zoran Žmirić sa svojim 'Blockbusterom'.

Petlevski je osmislila roman kao fikcionalnu biografiju, točnije nekrografiju Viktora Tauska, psihoanalitičara, učenika Sigmunda Freuda i jedne od upečatljivijih ličnosti prve polovine 20. stoljeća. U obrazloženju žiri je istakao da se originalnost i samosvijest njezina pristupa ogleda u nepristajanju na romaneskno fiksiranje identiteta pojedinca, odnosno na falsificiranje i popunjavanje povijesnih praznina prema uvriježenim poimanjima nacionalne kulture. 'Roman se iz konkurencije izdvojio po lakoći prepletanja dokumentarnoga i fikcionalnoga, kao i po visokoj razini jezičnog oblikovanja te hrabrom poigravanju s različitim žanrovima i diskursima (poput npr. onoga špijunskoga, kriminalističkoga ili psihoanalitičkoga)', istakao je žiri u obrazloženju. Petlevski je 2011. objavila i nastavak priče o Tausku u romanu 'Bilo nam je lijepo', a ove godine objavila je i završni dio trilogije, roman pod naslovom 'Stanje sumraka', svojevrstan hommage Tauskovoj osobnosti. Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Autorica je, među ostalim, knjiga poezije: 'Kristali', 'Skok s mjesta', 'Sto aleksandrijskih epigrama', 'Babylon', 'Heavy Sleepers' (2000); 'Libitina' (2002); Spojena lica (2006); 'Spojena lica/Spoeni lica/Joined Faces' te proznih djela 'Francuska suita', 'Koreografija patnje', 'Noćni trening', 'Moj Antonio Diavolo' i drugih.

Godine 2011. za tportalovu književnu nagradu natjecalo se 50 romana, a u finale su ušli 'Adio kauboju' Olje Savičević Ivančević, 'Jane Perkanova' Ane Bako (pseudonim), 'Nekoliko dana kolovoza' Mirjane Dugandžije, 'Voda, paučina' Nade Gašić i 'Zavičaj, zaborav' Ludwiga Bauera. Romanom 'Adio kauboju' objavljenim u nakladi Algoritma spisateljica Olja Savičević Ivančević osvojila je nagradu roman@tportal.hr 2011. U njemu iznosi priču o dalmatinskoj provinciji, ne samo zemljopisnoj, nego i duhovnoj, u kojoj su likovi kao u pričama o Divljem zapadu podijeljeni na dobre i loše momke. Iz romaneskne produkcije izdvojila se svježinom autorskog glasa i angažiranom tematikom koja se otvara prema najrazličitijim čitateljskim skupinama, zaključak je žirija. Godinu nakon što je osvojila nagradu njezino je od kritike hvaljeno djelo zaživjelo i na kazališnim daskama u predstavi koju je režirao Ivica Buljan, a premijerno je izvedena na Splitskom ljetu 2012. Olja Savičević Ivančević rođena je 1974. u Splitu. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na zadarskom Filozofskom fakultetu. Autorica je više pjesničkih zbirki ('Žensko pismo', 'Kućna pravila', 'Mamasafari (i ostale stvari)'), knjige priča 'Nasmijati psa' (2006) te romana 'Adio kauboju' (2010). Neko vrijeme pisala je kolumnu na tportalu.

Novinar i pisac Ivica Đikić svojim je romanom 'Sanjao sam slonove', izdanim u Nakladi Ljevak, osvojio petu po redu književnu nagradu tportala. Kriminalci, emigranti, špijuni, državni odvjetnici, ratni zločinci, povratnici, političari i slonovi glavni su likovi Đikićeve priče o traumatičnim hrvatskim vremenima od sedamdesetih od kraja devedesetih prošlog stoljeća. Đikić je pisao u Slobodnoj Dalmaciji, a od 1996. u splitskom tjedniku Feral Tribune. Dosad je objavio kratki roman 'Cirkus Columbia' (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003), za koji je dobio književnu nagradu Meša Selimović i prema kojem je Danis Tanović snimio igrani film. Godine 2004. objavio je knjigu 'Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića' u izdanju kuće VBZ. U Biblioteci Feral Tribune objavljena mu je 2007. knjiga 'Ništa sljezove boje' koja sadrži tri nešto duže samostalne pripovijetke. Nedavno je objavio roman 'Ponavljanje' (Naklada Ljevak). Godine 2012. na natječaj su pristigla 52 naslova, a uz Đikića u finalu su bili debitantski romani 'Drenje' Luke Bekavca i 'Ovdje neće biti čuda' Gorana Ferčeca te bivša dobitnica nagrade roman@tportal.hr Sibila Petlevski s romanom 'Bilo nam je tako lijepo' i Zoran Ferić s romanom 'Kalendar Maja'.

Debitantski roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' (AGM) Tahira Mujičića lanjski je pobjednik, a proglašen je najboljim u žustroj konkurenciji koju su činili Tatjana Gromača iroman 'Božanska dječica', Josip Mlakić s romanom 'Planet Friedman', Pavao Pavličić i 'Muzej revolucije' te Igor Rajki i 'Detektor istine' . Na natječaj su prijavljena 42 romana. Premda je Mujičiću to bio romaneskni prvijenac, žiri je procijenio da je u njemu savršeno sažeo svoje dramsko iskustvo, teatrološku spremu i sve to dodatno obogatio humorom. Mujičić je autor brojnih kazališnih kritika i ogleda, objavljivao je poeziju, kraću prozu te scenarije za TV serije, film, TV drame i radioigre. Autor je i koautor knjiga drama: 'Porod od tmine', '3jada', '3 stare krame', 'Dvokrležje', 'Mađarski trodram', 'adHOC', 'Kavehaz Torso' i 'A kadet' te autor devet objavljenih knjiga poezije i knjige proze. Ističe kako sva njegova djela sadrže elemente autobiografskog, pa tako i nagrađeni roman. Priča je to o smiješno-poetskom luzeru te ratu, kazalištu i ljubavi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!