BESKONAČNO ULANČAVANJE

Apokaliptičan svijet u romanima Luke Bekavca

  • Autor: V.I. / Hina
  • Zadnja izmjena 01.07.2015 12:20
  • Objavljeno 01.07.2015 u 12:20
Književna večer s Lukom Bekavcem

Književna večer s Lukom Bekavcem

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Pisac Luka Bekavac jedan je od najistaknutijih novih predstavnika suvremene hrvatske književnosti, koji vještim balansiranjem među žanrovima i pažljivim stapanjem tema iz različitih područja svojih interesa gradi začudan i uvjerljiv svijet na rubu trilera, mystery romana i horora, čije radnje smješta u pust i devastiran krajolik Slavonije i Baranje

Bekavac je dosad napisao dva vrlo zapažena romana - 'Drenje'(2011.), koji je bio nominiran za niz književnih nagrada u susjednim državama, i 'Viljevo' (2013.), za koji je upravo dobio nagradu Europske unije za književnost (EUPL) kao jedan od dvanaestero europskih pisaca ocijenjenih najboljim novim književnim glasovima i najvećim europskim književnim nadama.

Roman 'Viljevo' Bekavcu je 2014. donio i Nagradu Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca (HDP), te Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za književnost.

Uspjeh toga, kao i prethodnoga romana kod kritike, struke i čitatelja bio je povodom za razgovor s autorom koji su na književnoj večeri u utorak u Velvet caffeu u Zagrebu vodili glavni urednik njegova izdavača Frakture Seid Serdarević i urednik Bekavčevih romana, književnik Roman Simić Bodrožić.

Simić Bodrožić je istaknuo kako je riječ o romanima koji predstavljaju ambiciozan projekt u kojemu autor 'apsolutno čitavo vrijeme zna kamo smjera'.

'Bekavac je pritom vrlo promišljen autor, jer romani su nastajali paralelno, a ipak, upravo ono što je u prvom romanu kritika ocijenila uspješnim, u drugome Bekavac izbjegava, te odlazi u potpuno drugom smjeru i mijenja ritam', napomenuo je.

Dok je 'Drenje' pisano konvencionalno, uz relativno linearno pripovijedanje iz pseudo-pripovjedačke perspektive, 'Viljevo' je koncipirano kao potpuno drugačiji tekst, kojemu je uklonjena sintaksa i stilizacija na koje se Bekavac pozivao u prethodnom romanu, uz tri različita tipa pisanja unutar jedne knjige.

Bekavac je istaknuo da su romani – a tu ulazi i treći, 'Policijski sat', koji će biti objavljen u rujnu također u nakadi Frakture - dio istog ciklusa.

'Međusobno su povezani na različite načine a čine relativno homogeni tematski pejzaž koji se tiče Osijeka i Slavonije izmaštane konstrukcije', pojasnio je.

U njima autor stvara tematske spone, stalno razrađuje jedan te isti fikcionalni svijet, provodi iste likove kroz različite knjige, ali stilski, kompozicijski i konceptualno na drugačiji način.

'No, niti jedan tekst nije pisan da bi završio drugime – meni je naprosto atraktivna pozicija mogućnosti beskonačnog ulančavanja', naglasio je autor.

Jedna je od tema svih knjiga, a pogotovo prve i treće, Domovinski rat, 'a sve funkcionira kao konačni metafizički obzor ovog svijeta'.

Roman 'Policijski sat' više-manje je dovršen prije gotovo tri godine a bavi se razdobljem početka 90-tih godina prošloga stoljeća. 'Jedna od velikih stvari u tom romanu bilo je 'iskopavanje' iz potpuno zapečaćenih dijelova sjećanja, novina, video snimki itd., stvari koje su se doista događale', kazao je autor.

Luka Bekavac Fraktura

Luka Bekavac Fraktura

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

'Pisan je kao knjiga malo 'bolesne' nostalgije za totalno mrtvim vremenom koje je zapravo bilo grozno, kao pokušaj da se priča o tome vremenu, ali ne iz perspektive aktualnosti, već iz jedne male, partikularne, potpuno bezinteresne perspektive', kazao je.

Bekavac ima specifičan, planski i promišljeni pristup pisanju, koje vidi kao 'polagano sedimentiranje ideja, slika, rečenica, fragmenata, kompozicijskih obrisa', koje skuplja godinama i slaže postupno poput slagalice, sve dok ne dobije konačan oblik priče, koju potom 'popunjava'.

'Riječ je o ubacivanju svih mogućih materijala koji mi se sviđaju u spisateljski proces, ali bez jasne predodžbe o tome kako bi to na kraju trebalo zapravo izgledati', pojasnio je pisac.

Naslovi romana nisu izabrani slučajno, već 'zbog toga kako su ta imena meni zvučala', a svi imaju 'ton hororca', dodao je.

Pisac je još otkrio da je u pregovorima oko eventualne filmske ekranizacije 'Drenja'.

Osvrnuo se i na Europsku nagradu za književnost, koju mu je 23. lipnja u Bruxellesu uručio povjerenik Europske komisije za kulturu Tibor Navracsics na posebnoj svečanosti kojoj je nazočio i hrvatski ministar kulture Berislav Šipuš.

'Dobiti tu nagradu nije bila glatka i samorazumljiva stvar, niti se radilo o logičnom i očekivanom izboru za taj profil nagrade', napomenuo je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi