KOMENTAR KATARINE OTT

Kako profitirati od EU-a?

  • Autor: Katarina Ott
  • Zadnja izmjena 04.06.2013 11:08
  • Objavljeno 04.06.2013 u 10:00
pješčani sat EU HR hrvatska europska unija

pješčani sat EU HR hrvatska europska unija

Izvor: tportal.hr / Autor: Ilustracija Mihaela Maras/tportal.hr

Kao članica EU-a, Hrvatska će se morati i pridržavati europskih procedura. Pri sastavljanju svojih ključnih dokumenata, kaže Europska komisija, morat ćemo biti realistični, konkretni, vremenski određeni i konzistentni, a predviđene politike i mjere zaista se moraju i primjenjivati. Ukratko, sve ono što dosad nismo radili

Hrvatska, nažalost, ulazi u EU bez pretjeranog oduševljenja - i u Hrvatskoj i u Uniji. Da smo ušli kad i ostale zemlje središnje i istočne Europe, bilo bi to nešto sasvim drugo i za EU i za nas. Tada je bilo jednostavno i lako odgovoriti na pitanje što očekujemo od ulaska u Uniju – prijenos europskih vrijednosti poput demokratizacije, depolitizacije, otvorenosti, liberalnosti, vladavine prava, poštivanja prava pojedinaca… što će sve utjecati na porast konkurentnosti, ekonomski rast i stvaranje društva koje poštuje europske vrijednosti. Sada, desetak godina kasnije, europske se vrijednosti propitkuju i u samoj Europi, a ona gubi utrku i u konkurentnosti i ekonomskom rastu u svjetskim okvirima.

No, ubrzo ćemo ipak postati dio te i takve Europe i od nje – čak i takve - još uvijek možemo itekako profitirati. Nije tu samo riječ o eventualnim sredstvima koja se iz Europe mogu izvući, jer i ona koštaju, nego prije svega o europskim vrijednostima, koje su - iako više ne tako jasne i čvrste - još uvijek daleko ispred onih koje prevladavaju u Hrvatskoj. Već i samo uklapanje u europske procedure neminovno će pozitivno utjecati na procedure u Hrvatskoj, pa onda u dugom roku i na ishode.


Zašto bi se mijenjali, kad ne moramo?

Dosad bi se mediji i javnost prigodno uzvrtjeli – kao trenutno zbog poraznih rezultata Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti – no nije bilo mehanizama koji bi nas primorali da stvari mijenjamo. S ulaskom u EU stvari se bitno mijenjaju. Hrvatska je tako pred mjesec dana poslala Europskoj komisiji Prijedlog ekonomskog programa Republike Hrvatske za 2013. na koji je unutar zemlje bilo dosta prigovora, primjerice zbog nerealističnih prognoza ekonomskog rasta, nedovoljne argumentiranosti i slično. Da Hrvatska ne postaje članicom EU-a, na tome bi sve i ostalo. No, kako Hrvatska uskoro ulazi u EU, Europska komisija se oglasila s ocjenom hrvatskog ekonomskog programa s detaljnom analizom i konkretnim preporukama. Budući da će Hrvatska kao članica EU-a biti podložna koordinaciji ekonomskih politika članica koje se odvijaju u okviru tzv. Europskog semestra, svi će naši dokumenti, poput spomenutog Programa, prolaziti kroz niz procedura u Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću Europe i Europskom vijeću. Na taj ćemo način, malo po malo - ako već ne ove godine, kad smo u toj proceduri samo fakultativno – s vremenom dobiti bitno kvalitetnije programe, na temelju njih i proračune, pa i ukupne fiskalne politike.

Brdo problema i upitan rast

Komisija procjenjuje ekonomsku situaciju u Hrvatskoj i analizira ključne probleme: u javnim financijama to su visoki deficiti i zaduženost, neodrživost i neadekvatnost rashoda za socijalnu skrb i mirovine, te javna poduzeća koja stvaraju gubitke. U financijskom sektoru veliki udio loših zajmova. Na tržištu rada (na kojem je samo Grčka gora od nas po stopi zaposlenosti, a samo Grčka i Španjolska po stopi nezaposlenosti) nefleksibilnost koja dovodi do visokog udjela sive ekonomije. U javnoj upravi i uvjetima poslovanja općenito, niska efikasnost, posebice sudstva, loši rezultati u međunarodnim usporedbama lakoće poslovanja, konkurentnosti, percepcije korupcije i slično. Hrvatski su građani, naravno, upoznati s tim temama, no vrijedi vidjeti što i kako Europska komisija naglašava.

Najvažnijim se čini to što Komisija ima znatno pesimističnija očekivanja ekonomskog rasta od hrvatske Vlade. Tako Vlada u Ekonomskom programu predviđa rast od 0,7% 2013. i 2,4% 2014., a Europska komisija pad od 1% 2013. i neznatan rast od 0,2% 2014. U skladu s tim, pesimističnije su i Komisijine procjene našeg deficita i duga. Budući da je Komisija svoje procjene objavila prije nego što je Vlada napravila svoj Prijedlog ekonomskog programa, začuđuje što je Komisiji poslala takav program. No, očito će trebati i vremena i kapaciteta da se uhodamo. Zasad nam to - što zbog nedostatka političke volje, što zbog problema sa zapošljavanjem u javnom sektoru – nedostaje.


Vladin Prijedlog na klimavim nogama

Budući da se i ta Komisijina očekivanja blagog rasta u 2014. temelje na eventualnom porastu investicija, zabrinjavajuće je što će to ovisiti o tri čimbenika – ekonomskom oporavku u samoj Uniji, ulasku Hrvatske u EU i usvajanju i primjeni novih propisa za poboljšanje investicijske klime – od kojih je samo jedan, a to je ulazak u EU, izvjestan. Ukoliko se druga dva ne ostvare, ne možemo računati ni s tim blagim rastom 2014.

Ključne kvalifikacije Ekonomskog programa koje se provlače kroz ocjenu Komisije su, prvo, nedovoljna konkretnost - primjerice mjera za smanjenje deficita, povećanje ekonomskog rasta, najavljenih promjena u mirovinskom sustavu (indeksacije mirovina, učešća doprinosa u prvom i drugom stupu osiguranja, kažnjavanja prijevremenog umirovljenja), reformi tržišta rada i aktivnih mjera na tom tržištu. Potom, nedovoljna ambicioznost, recimo, što se tiče postizanja stope zaposlenosti stanovništva i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba do 2020.

Ima toga još. Recimo, nedostatak kalendara za primjenu, kad je u pitanju reforma sustava socijalne skrbi, restrukturiranje Croatia Airlines ili uklapanje povoljnijih mirovina u opći mirovinski sustav. Pa onda nekonzistentnost – primjerice, napora fiskalne konsolidacije s minimalnim zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Tu je i problem efektivnosti rashoda za socijalnu skrb i mirovine, kontrolnih mehanizama u javnoj upravi, kapaciteta za korištenje sredstava EU-a.

Da i ne govorimo o upitnosti primjene jasne i održive strategije fiskalne konsolidacije, mjera za jačanje administrativnih kapaciteta javne uprave i sudstva, jasno artikulirane strategije za reformu javne uprave, reforme socijalne skrbi, promicanja investicija i malog i srednjeg poduzetništva, reformi u području istraživanja i razvoja, mjera protiv korupcije. Ili o negativnom utjecaju na konkurentnost i rast sudstva, te interpretacije i primjene zakona koje nisu u skladu s načelima i ciljevima EU-a, primjerice zakona o poštanskim uslugama, javnoj nabavi i konkurentnosti. Nužna je i hitna i temeljita promjena fiskalne statistike, kako bi se mogla dobiti stvarna slika fiskalne situacije, uspoređivati s drugim zemljama i onemogućiti manipulacije u interpretaciji rezultata.

Kao članica EU-a morat ćemo se pridržavati europskih procedura i kalendara, a Komisija nam jasno poručuje da ćemo pri sastavljanju svojih ključnih dokumenata morati voditi računa o tome da budu realistični, konkretni, vremenski određeni, ambiciozni i konzistentni, te da se predviđene politike i mjere zaista moraju i primjenjivati i to u skladu s načelima i ciljevima EU-a. Vladini dokumenti – programi, strategije, smjernice, proračuni, koji će svi prolaziti kroz procedure institucija EU-a - su uostalom osnova za provođenje politika kojima će se povećati konkurentnost, ostvariti ekonomski rast i fiskalna konsolidacija. Od EU-a ćemo profitirati – i direktno izvlačenjem sredstava i indirektno postizanjem navedenih ciljeva – u onoj mjeri u kojoj će postojati politička volja vlasti i kapaciteti javne uprave da se to i postigne.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!