val prosvjeda

[FOTO] Zašto građane Srbije toliko brine Rio Tinto?

  • Autor: Siniša Malus
  • Zadnja izmjena 06.12.2021 20:55
  • Objavljeno 06.12.2021 u 20:55
Prosvjed protiv rudnika u Srbiji

Prosvjed protiv rudnika u Srbiji

Izvor: Pixsell / Autor: Mateja Stanisavljevic

Tjednima već u Srbiji traje prava pobuna protiv kompanije Rio Tinto zbog kontroverznog projekta litija. Ceste u većem dijelu Srbije bile su u subotu blokirane dva sata tijekom prosvjeda kojima tisuće ekoloških aktivista, članova nevladinih udruga i građana nastoje ishoditi povlačenje zakona o eksproprijaciji i o referendumu koje smatraju preduvjetima za ekološki spornu eksploataciju litija na zapadu i središnjem dijelu zemlje.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na kraju je popustio te najavio mogućnost izmjena spornog zakona o eksproprijaciji po hitnom postupku i njihovo usvajanje do kraja godine.

Rio Tinto Grupa druga je najveća rudarska tvrtka na svijetu, sa sjedištem u Londonu i Sydneyu, budući da ima najviše rudnika u Australiji. Njezine dionice kotiraju na australskoj i londonskoj burzi, a posredno i na burzi u New Yorku, a tržišna kapitalizacija tvrtke iznosi preko 100 milijardi eura.

Još uvijek se vodi kao anglo-australska tvrtka, ali nije lako reći tko je vlasnik. Najveći pojedinačni dioničar je kineska državna tvrtka Aluminium Corporation of China (Chinalco) s oko 11 posto vlasništva, zatim najveći investicijski fond na svijetu, Black Rock s 8,7 posto, a treći je Capital Research and Management Fund s 5,2 posto vlasništva.

Chinalco se pridružio tvrtki 2009. kao princ na bijelom konju, spasivši Rio Tinto od preuzimanja tada najveće rudarske tvrtke na svijetu, BHP Biliton. Kasnije su Kinezi htjeli povećati vlasništvo na oko 18 posto, ali se australska vlada tome oštro protivila. Kineski utjecaj na tvrtku nadilazi samo vlasništvo. T

o je daleko najveće tržište za Rio Tinto, jer je 58 posto prihoda u 2020. došlo iz Kine od ukupno 44 milijarde dolara prometa. Sjeverna Amerika je na dalekom drugom mjestu s 14 posto, od čega oko 11 posto čine Sjedinjene Američke Države, a slijede Japan te ostatak Azije i Europa sa samo šest posto udjela u prihodima tvrtke.

  • +25
  • +22

Beograd: Prosvjedi protiv eksploatiranja litija od strane Rio Tinta

Izvor: Pixsell / Autor: Mateja Stanisavljevic

To je razlog zašto Rio Tinto kao najveći rizik svog poslovanja vidi geopolitiku, odnosno carinski rat Kine i SAD-a. Daleko najveći izvor prihoda je željezo, koje čini dvije trećine, a aluminij jednu petinu ukupnog prihoda. Daleko manje novca dolazi od bakra i zlata, minerala i dijamanata.

Prema prošlogodišnjem poslovnom izvješću, 51 posto imovine Rio Tinta nalazi se u Australiji i Novom Zelandu, 22 posto u Kanadi, 10 posto u Sjedinjenim Državama, četiri posto u Južnoj Americi, šest posto u Mongoliji i pet posto u Africi. Zanimljivo je da nemaju rudnika ni u Europi ni u Kini. Kada je riječ o litiju, Rio Tinto nema gdje kopati niti prerađivati ovaj alkalni metal, koji je glavna sirovina u proizvodnji baterija, a rudnik u Jadru u Srbiji bio bi prvi te vrste za ovu tvrtku, piše beogradski Danas.

U godišnjem izvješću stoji da su za razvoj rudnika izdvojili 200 milijuna dolara. Možda je to temelj za nagađanja posljednjih dana da bi Srbija ovoj tvrtki morala platiti 300 milijuna dolara odštete ako joj zbog ekoloških prosvjeda ne da dozvolu za eksploataciju.

Nažalost, ova tvrtka također ima povijest skandala koji uključuju štetu u okolišu, uništavanje povijesnih mjesta i podmićivanje. U svibnju prošle godine, tvrtka je namjeravala proširiti rudnik u Australiji, uništivši klanac Yucan, sveto mjesto Aboridžina na kojem postoje dokazi o postojanju ljudi u posljednjih 46.000 godina i koje se smatra jedinim prapovijesnim nalazištem ljudskih naselja u Australiji tijekom posljednje ledeno doba.

  • +13
  • +10

Prosvjed protiv rudnika litija u Srbiji

Izvor: Pixsell / Autor: Antonio Ahel

Nakon ovog skandala i pobune u Australiji, direktor Rio Tinte i nekoliko drugih direktora dali su ostavke. Godišnji plan Rio Tinta navodi da su prošle godine dali 50 milijuna dolara institucijama Aboridžina. Ovo nije prvi put u ovom stoljeću da su visokopozicionirani rukovoditelji Rio Tinta morali napustiti tvrtku zbog skandala.

Naime, 2009. godine dogodila se špijunska afera u kojoj su četiri zaposlenika u uredu Shanghai RT optužena za mito i špijunažu Kine. Osim njih, uhićeni su i direktori dviju velikih tvrtki koje uvoze rude. Kineska država je prije suđenja odustala od optužnice protiv njih, dok su oni priznali da su primali mito, ali je zato Stern Hu, Australac koji je bio šef ureda Rio Tinto u Šangaju, osuđen na 10 godina zatvora.

Automatski su deložirani iz Rio Tinta, a zanimljivo je da je ova tvrtka angažirala Henryja Kissingera da izradi plan sanacije štete. Rio Tinto kao rudarska tvrtka ima utjecaja i na okoliš, pa je i na tom području trpio kritike. Možda je najozbiljnije bilo povlačenje norveškog državnog mirovinskog fonda iz dionica tvrtke (oko 855 milijuna dolara) nakon tvrdnji da je Rio Tinto nanio veliku štetu okolišu u Indoneziji.

“Uklanjanje ove tvrtke iz portfelja fonda odražava našu odluku da ne preuzimamo rizik da pridonesemo vrlo neetičkom ponašanju. "Naše etičko vijeće zaključilo je da je Rio Tinto izravno uključen, kroz svoje sudjelovanje u rudniku Grasberg u Indoneziji, u ozbiljne štete po okoliš uzrokovane rudarstvom", rekla je norveška ministrica financija Kristin Halvorsen 2008. godine. Rio Tinto je opovrgnuo takve optužbe, navodeći svoje izvanredne rezultate u zaštiti okoliša do sada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!