PAKET POMOĆI

Vladini fondovi spasa kreću idući tjedan

Ivan Šuker

Ivan Šuker

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Damjan Tadic

Na Vladi idućeg četvrtka očekuju se prijedlozi o pomoći gospodarstvu kroz posebne fondove te HBOR. Oko uloge tzv. fondova za gospodarsku suradnju (FGS) ima još dosta nejasnoća i zbrke, i to ne samo u medijskim interpretacijama. Samo se dijelom to može objasniti činjenicom da se o konceptu još raspravlja i da i u radnoj skupini pod paskom tima ministra Ivana Šukera ima dosta razmimoilaženja

Kako će na kraju izgledati ti fondovi, kao i to kako će HBOR i banke podijeliti uloge u drugom, za gospodarstvo značajnijem državnom projektu potpore, saznat će se na sjednici Vlade idućeg četvrtka kad se očekuju konkretni prijedlozi i eventualno odluke za koje je potrebna suglasnost Sabora Konceptom i svrhom FGS-ovi se bitno razlikuju od priče o kreditiranju i jačanju HBOR-a.

Kod njih je dimenzija žurnog antirecesijskog djelovanja u drugom planu. Idejno su na tragu venture capital odnosno private equity fondova i tvrtki. Umjesto kreditiranja ulažu u kapital tvrtki, uglavnom srednjih ili manjih (ne velikih). Ulaganjem u kapital FGS-a u tom vlasničkom restrukturiranju posredno sudjeluje i država, a plan je da to bude u istom omjeru kao i privatni ulagatelji. Motiv sudjelovanja države u takvim projektima u osnovi je poticanje inovacija i poduzetničkih pothvata. No, u recesijskom ambijentu vjerojatno nije slučajno da su 'proglašeni' i fondovima za spas.

Premda je u pogledu tvrtki koje bi sutra mogle biti na ulagačkom radaru FGS-a tanka linija između razvojnog poticaja i spašavanja, načelna polazišta oko FGS-ova svakako treba usuglasiti. Kako doznaje Poslovni dnevnik, na prvi nacrt modela FGS-ova u radnoj se skupini financijaša i predstavnika Vlade pokazalo dosta prijepora i mimoilaženja koja valja pomiriti idućih dana.

Oko pitanja 'hitnosti' njihova osnivanja dvojbe su otklonjene - ići će se na natječaj. U protivnom, sve bi se svelo na postojeća dva društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala (Nexus Private Equity i Quaestus Private Equity). Dodatni problem bio bi što jedno od njih vodi jedan od premijerkinih savjetnika, Borislav Škegro. Omogućavanjem konkurencije bi se, kažu sudionici, moglo računati i na upola niže upravljačke naknade od prvotne ideje o 2-2,5 posto godišnje. Još je otvoreno i pitanje naknada za uspješnost tj. udjela upravljačkog društva u zaradi po odbitku svojevrsne 'zaštitne kamate', očekivane stope povrata za ulagače. Prvi prijedlog bio je 8% godišnje, a od profita ostvarenog povrh toga upravljačkom društvu bi pripalo 20%. Za fondove rizičnog kapitala to je prenizak prag povrata, kažu protivnici i ističu da je ona obično 20-30 posto te da se ovako niskom može skupo platiti i prosječnost upravitelja.

Budući da je važno uporište FGS-ova da država daje dio (polovicu) kapitala, pitanje kriterija odabira ulagačkih meta važno je i s aspekta širih ekonomskih efekata. Je li to kreiranje radnih mjesta ili spašavanje postojećih, kapitalno intenzivne ili radno intenzine djelatnosti? Mlade ili posrnule tvrtke? Kako model FGS-ova podrazumijeva da se vlasnicima tvrtki 'razrjeđuje' udio, a njima to teško pada, uza sve se nameće i pitanje 'potražnje', pogotovo kad paralelno kreće i projekt kreditne potpore s jačim angažmanom HBOR-a. Ukratko, mnogo pitanja bez odgovora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi