Podaci prikupljeni 15. svibnja 2025., na sam dan početka primjene Vladine mjere o javnoj objavi cijena, pokazali su da se cijene istih proizvoda razlikuju iako su dostupni u većini trgovačkih lanaca. U prosjeku, cijena istog artikla razlikovala se za oko osam posto, pri čemu su razlike unutar istih gradova bile nešto manje nego na razini cijele države, ali i dalje jasno vidljive. Dio proizvoda imao je identične cijene, dok su kod drugih razlike bile veće zbog akcijskih prodaja, no kod većine asortimana odstupanja su bila sustavna.

Šest mjeseci kasnije – bez pomaka

Praćenje kretanja cijena tijekom sljedećih šest mjeseci pokazuje da se disperzija cijena nije smanjila, što upućuje na to da veća dostupnost informacija nije dovela do očekivanog pritiska na trgovce.

Analiza ponašanja pojedinačnih trgovačkih lanaca pokazuje da do usklađivanja cijena nije došlo ni unutar vlastitih prodajnih mreža. Iako pojedini lanci primjenjuju jedinstvene cijene u svim poslovnicama, kod drugih su razlike izražene, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Povećanje odstupanja u cijenama vremenski se poklapa s turističkom sezonom, što sugerira da se cijene prilagođavaju lokalnoj potražnji, a ne jedinstvenoj nacionalnoj strategiji.

Zašto transparentnost ne mijenja tržište

Ekonomska teorija polazi od pretpostavke da će potrošači, uz potpune informacije, kupovati ondje gdje je najjeftinije, čime bi prisilili trgovce na spuštanje cijena. No u praksi se odluka o kupnji rijetko temelji isključivo na usporedbi cijena. Obilazak više trgovina, usporedba desetaka proizvoda i dodatni troškovi vremena i prijevoza često nadmašuju potencijalne uštede, zbog čega većina potrošača i dalje kupuje na jednom mjestu.

Istraživanje se oslanja na model koji razlikuje dvije skupine potrošača: one koji cijene vrijeme i kupuju sve u jednoj trgovini te cjenovno osjetljive kupce koji su spremni obilaziti više prodajnih mjesta u potrazi za povoljnijim cijenama. Trgovci tu dinamiku koriste spuštanjem cijena pojedinih proizvoda kako bi privukli ‘lovce na akcije’, dok na ostatku asortimana zadržavaju više cijene, navodi se u analizi Ekonomskog instituta

Ne postoji univerzalno najjeftinija trgovina

Statistička analiza pokazuje da čak 72,2 posto razlika u cijenama proizlazi iz kombinacije konkretnog proizvoda i trgovačkog lanca, a ne iz činjenice da je neki lanac općenito skuplji ili jeftiniji. Drugi važan faktor su lokacijske razlike, koje objašnjavaju više od petine odstupanja, osobito u turističkim regijama. To znači da potrošačka košarica rijetko može biti najjeftinija u jednoj trgovini, jer svaki lanac koristi vlastitu mješovitu strategiju cijena.

Za razliku od Hrvatske, Izrael je nakon uvođenja transparentnosti zabilježio osjetno smanjenje razlika u cijenama i pad opće razine cijena. Ključnu ulogu ondje su imali mediji i alati za usporedbu cijena, koji su kontinuirano prenosili informacije prema potrošačima i stvarali javni pritisak na trgovce. U hrvatskom slučaju dostupnost podataka zasad nije bila praćena takvim intenzitetom javnog interesa, zbog čega se tržišne strategije nisu bitno promijenile.