Kako se geopolitičke napetosti produbljuju, a potražnja za kritičnim sirovinama raste, Arktik, kao jedno od posljednjih neistraženih nalazišta ruda na svijetu, sve više postaje novo veliko strateško poprište.

'Grenland je danas skladište baznih i dragocjenih metala, dragog kamenja, rijetkih minerala, urana… sve se tamo nalazi', rekao je za CNBC Marc Lanteigne, izvanredni profesor na Arktičkom sveučilištu Norveške. No, kako naglašava, tek sada počinje ozbiljniji interes zbog toga što otapanje ledenjaka olakšava pristup resursima.

Da bi smanjile ovisnost o Kini u opskrbi kritičnim sirovinama, mnoge države okreću se arktičkom području u potrazi za njihovim novim izvorima.

Američki predsjednik Donald Trump već je više puta naglašavao stratešku važnost Grenlanda, nazivajući američko vlasništvo nad tim otokom 'apsolutnom nužnošću' za gospodarske i nacionalne interese SAD-a. Kanada istovremeno pokušava povećati ulaganja u Arktik da bi iskoristila svoje rudne potencijale, a Rusija, s najdužom arktičkom obalom, godinama tretira tu regiju kao strateški prioritet. U tom je kontekstu predsjednik Vladimir Putin nedavno pozdravio izgradnju novog nuklearnog ledolomca kao još jedan korak u 'učvršćivanju ruskog položaja' na Arktiku.

Dok države i privatne kompanije vide priliku u tom području, stručnjaci upozoravaju da će utrka za arktičkim mineralima biti dugotrajna, tehnološki izazovna i politički neizbježna.

Od zaleđenog teritorija do izvora strateških minerala

Najnovije satelitske analize Sveučilišta u Leedsu pokazale su da se ledeni pokrov na Grenlandu ubrzano povlači, a na mnogim dijelovima vidljive su stijene, šikara i močvara. Za rudarsku industriju povlačenje leda znači i otvaranje pristupa nekada nedostupnim nalazištima.

Jedna od najaktivnijih kompanija u tom sektoru, Critical Metals, na južnom Grenlandu razvija jedno od najvećih poznatih svjetskih nalazišta rijetkih zemnih metala.

'Zabilježili smo velik rast investicijskog interesa za Grenland posljednjih mjeseci, pogotovo otkako se Trump vratio u Ovalni ured', rekao je direktor tvrtke Tony Sage.

U utrci je i kompanija Amaroq, a ona je nedavno objavila otkriće visokokvalitetnih rijetkih zemnih elemenata na južnom Grenlandu te samo tjedan poslije i komercijalnih količina germanija i galija na zapadu otoka. Izvršni direktor Eldur Olafsson naglašava da bi upravo germanij i galij mogli biti strateški presudni jer su ključni za električna vozila, poluvodiče i vojne tehnologije, čijom proizvodnjom danas dominira Kina.

'Ako nemate germanij i galij, to je ogroman problem. SAD i Europska unija hitno ih trebaju', poručuje Olafsson. Amaroq zato paralelno razvija proizvodnju zlata i drugih metala da bi osigurao novčani tok dok razvija veliki projekt rijetkih zemnih metala.

I Švedska ulazi u utrku

Premda se ponekad govori o 'novoj zlatnoj groznici', Lanteigne upozorava da je priča mnogo složenija.

'Ako želite otvoriti rudnik na Grenlandu, morate dopremiti apsolutno sve. Logistika je ekstremno izazovna', kaže on. Čak i uz idealne uvjete, može proći 15 do 20 godina prije nego što rudarske kompanije počnu ostvarivati ozbiljnu dobit.

Bilo kako bilo, utrka za kritičnim mineralima nije ograničena samo na Grenland. U sjevernoj Švedskoj državna rudarska kompanija LKAB radi na razvoju jednog od najvećih europskih nalazišta rijetkih zemnih elemenata, otkrivenog u blizini golemog rudnika željezne rude u Kiruni.

Tvrtka LKAB trenutno pregovara s europskim zakonodavcima da bi osigurala ekonomsku isplativost razvoja svojih rudnih ležišta.

'Ako je nama, koji već imamo infrastrukturu, logistiku i resurse, teško opravdati ekonomsku isplativost, zamislite kako je drugima', upozorava Niklas Johansson iz LKAB-a.