Sporovi oko resursa između država i ulagača dosegnuli su najvišu razinu u deset godina zbog "resursnog nacionalizma" i sve intenzivnijeg nadmetanja SAD‑a i Kine u sektoru ključnih minerala, zaključak je analize odvjetničkog ureda DLA Pipera
Val sporova odražava borbu za minerale koji su ključni za široki spektar sektora, od čipova za razvoj umjetne inteligencije do električnih vozila, ali i za prihod od nafte i plina, važan za državne blagajne, osobito u gospodarstvima u razvoju.
Pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pri Svjetskoj banci pokrenuta su u razdoblju od siječnja do listopada 32 spora, više nego u cijeloj 2024., napominju iz odvjetničkog ureda DLA Piper.
Države i investitori spore se oko široke lepeze sirovina, od nafte i plina do zlata, uranija i litija.
"Njihova je vrijednost sve očiglednija pa države priželjkuju veću kontrolu nad svim nalazištima ključnih minerala unutar svojih granica", zaključuje Gabriela Alvarez-Avila, partnerica u odvjetničkom uredu DLA Piper i suvoditeljica odjela za međunarodnu arbitražu.
vezane vijesti
Nafta i plin predmet su nešto više od polovine sporova, njih 17, utvrdili su pravnici iz DLA Pipera analizom baze podataka ICSID-a.
Najviše novih sporova ulagači su pokrenuli protiv država u Latinskoj Americi, njih 11. Čak četiri pokrenuta su protiv Kolumbije.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro uznemirio je neke ulagače, proglasivši prošle godine nekoliko područja na kojima se rudnici nalaze privremenim prirodnim rezervatima zabranivši hidrauličko frakturiranje i zaprijetivši blokadom izvoza ugljena Izraelu.
Ulagači su pokrenuli i dva spora protiv Meksika, koji je 2022. nacionalizirao nalazišta litija, a meta su tužbi i Ekvador i Panama.
U DLA Piperu nisu analizirali pojedinačne sporove.
Ulagači su pred ISCID-om pokrenuli i deset sporova protiv afričkih zemalja, uključujući Niger, Tanzaniju, Demokratsku Republiku Kongo, Mali, Maroko i Senegal. Afrika ima velike rezerve ključnih minerala, podsjeća Reuters.
DR Kongo bogat je mineralima poput kobalta, bakra, litija i mangana i zanimljiv je brojnim zemljama i ulagačima.
SAD je tako objavio da je spreman u suradnji s kongoanskim tvrtkama istraživati ključne minerale. Australska kompanija AVZ Minerals ustvrdila je pak u srpnju da je dogovor između kongoanske vlade i američke tvrtke KoBold Metals o razvoju dijela projekta vađenja litija prekršio međunarodni arbitražni poredak.
Većina preostalih sporova otvorena je u Europi i središnjoj Aziji, utvrdio je DLA Piper.
Brojne srednjoazijske i europske zemlje, uključujući Hrvatsku, potpisnice su Ugovora o energetskoj povelji iz 1998. o zaštiti ulaganja, koja kompanijama otvara mogućnost pokretanja arbitražnog postupka pred ICSID‑om ako ocijene da su vlade tih država promjenom energetske politike negativno utjecale na njihova ulaganja.
Godine 2023. Europska komisija ocijenila je da bi "najprikladnija" opcija bilo istupanje cijelog EU‑a iz povelje. Takav bi potez zahtijevao potporu najmanje 15 članica i Europskog parlamenta.
No, prema klauzuli povelje, zemlje EU‑a morale bi poštivati njezine odredbe još dvadeset godina nakon istupanja.
Članice Unije mogle bi se dogovoriti da ne primjenjuju tu klauzulu, budući da većina energetskih ulaganja na području EU‑a potječe iz domaćih kompanija. Međutim, žele li izbjeći tužbe, morale bi postići dogovor i s drugim potpisnicama, poput Japana, Azerbajdžana i Britanije.
Italija je već istupila iz Povelje, i to 2014. godine, a krajem 2022. pridružile su joj se i Francuska, Njemačka i Poljska, prema podacima na internetskoj stranici. Rusija je istupila još 2009. godine.
Skupina potpisnica trenutno obuhvaća 48 zemalja, te EU i Euratom. Uz 24 članice EU-a, skupina uključuje i Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Švicarsku i Tursku.
