Procjene govore da je u tijeku investicijski ciklus vrijedan više od 600 milijuna eura, a okosnicu tog vala čine luksuzni hoteli i resorti s četiri i pet zvjezdica.

Nositelji tog razvoja su domaće kompanije poput Valamara i Adrisa te globalni hotelski brendovi poput Marriotta, Hiltona i Accora, koji sve snažnije ulaze na hrvatsko tržište. Predviđa se otvaranje više od pet tisuća novih hotelskih soba do 2027. godine, pri čemu je prosječno ulaganje po sobi 235 tisuća eura.

Najveći projekt vrijedan više od 150 milijuna eura

Najveći pojedinačni projekt trenutačno je Pical Resort u Poreču, investicija Valamara vrijedna više od 150 milijuna eura.

Riječ je o kompleksu s 514 smještajnih jedinica, velikim kongresnim kapacitetima i osam tematskih restorana, koji cilja cjelogodišnji turizam. Takvi projekti jasno pokazuju smjer – produženje sezone i razvoj poslovnog turizma.

Sličnu ambiciju ima i obnova hotela Marjan u Splitu, investicija rovinjskog Adrisa procijenjena na oko 100 milijuna eura. Nekada simbol grada, ovaj hotel vraća se kao luksuzni objekt s pet zvjezdica, spa sadržajima i kongresnim kapacitetima. Objekt s 15 katova i 285 smještajnih jedinica prve goste trebao bi primiti do kraja 2026. godine.

Na Kvarneru mađarski poduzetnik Lőrinc Mészáros razvija Marriottov resort u Ičićima, dok će u Novom Vinodolskom niknuti Mövenpick kompleks pod okriljem brenda Accor.

Oba projekta ciljaju goste više platežne moći i kombiniraju hotelski smještaj s tzv. ‘branded residences’ modelom – apartmanima za prodaju unutar hotelskog sustava.

Brendovi diktiraju ponudu

Ulazak globalnih lanaca jedan je od najvažnijih trendova. Marriott širi svoju prisutnost kroz više projekata (Split, Rijeka, Ičići), dok je Hilton nedavno otvorio luksuzni hotel u Preku na otoku Ugljanu.

Ovakvi brendovi donose standardiziranu kvalitetu, globalne distribucijske kanale i pristup gostima visoke platežne moći. Za domaće tržište to znači veću vidljivost, ali i snažniju konkurenciju.

Zanimljivo je da značajan dio investicija ne ide u potpuno nove objekte, već u rekonstrukciju postojećih hotela. Primjeri su hoteli u Dubrovniku – Hotel Argentina (koji podrazumijeva temeljitu rekonstrukciju i povezivanje više objekata – Ville Argentine, Ville Orsule i Ville Glavić – u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu) i u Rijeci – Hotel Jadran, koji ulazi u portfelj brenda Marriott.

Takav pristup omogućuje brže pokretanje projekata i očuvanje atraktivnih lokacija, ali i revitalizaciju zapuštene hotelske infrastrukture.

Kontinentalna Hrvatska više nije u sjeni

Iako obala i dalje dominira, sve je više projekata u unutrašnjosti. Najznačajnije investicije odvijaju se u lječilišnom turizmu, s naglaskom na wellness turizam. Zahvaljujući dostupnosti značajnih bespovratnih sredstava obnavljaju se postojeći kapaciteti i grade dodatni sadržaji.

Trenutačno se najviše ulaže u Bjelovaru i Topuskom. U Bjelovaru niče novi kompleks Welovar vrijedan više od 40 milijuna eura, koji uključuje osam bazena s fokusom na geotermalnoj energiji.

U Topuskom je u tijeku modernizacija lječilišta i Top Termi kako bi se stvorila vrhunska wellness i zdravstvena destinacija. Projekt vrijedan oko 40 milijuna eura uključuje obnovu hotela, nove bazene i spa sadržaje, s planiranim završetkom radova do kraja lipnja 2026. godine.

U Veloj Luci rekonstruira se Specijalna bolnica Kalos u lječilišni hotel s četiri zvjezdice. Investicija vrijedna oko 13 milijuna eura uključuje modernizaciju smještaja i usluga te repozicioniranje u vrhunsko odredište za lječilišni i longevity turizam.

Ovi projekti važan su signal diverzifikacije – Hrvatska pokušava razviti turizam koji nije ovisan isključivo o ljetnoj sezoni.

Koliko zapravo košta luksuz?

Jedan od ključnih pokazatelja promjene strategije je rast ulaganja po sobi.

Dok su se ranije hoteli gradili s troškom od 100 do 150 tisuća eura po sobi, danas se taj iznos često penje na više od 200 tisuća eura, a kod luksuznih projekata i znatno više.

To znači veća očekivanja – ali i veći rizik. Uspjeh ovih investicija ovisit će o sposobnosti Hrvatske da privuče goste više platežne moći i produži sezonu.

Nova faza hrvatskog turizma

Ako se ovi projekti realiziraju prema planu, Hrvatska bi u idućih nekoliko godina mogla dobiti više tisuća novih hotelskih soba, većinom u visokoj kategoriji. Time se mijenja i struktura ponude – manje apartmana, više hotela, više luksuza.

Drugim riječima, hrvatski turizam više ne želi biti samo ‘lijepa i dostupna destinacija’, nego ozbiljan igrač u mediteranskoj premium ligi.

Hoće li u tome uspjeti, ovisit će ne samo o investitorima, nego i o infrastrukturi, radnoj snazi i sposobnosti da se zadrži kvaliteta usluge. No jedno je sigurno – val investicija koji je u tijeku već sada mijenja pravila igre.