Aktualni statistički podaci pokazuju da je u drugom tromjesečju došlo do naglog usporavanja rasta plaća. Kako je istovremeno došlo do ubrzanja inflacije, ovi nepovoljni trendovi neminovno ugrožavaju životni standard
Prosječna neto plaća u lipnju je iznosila 1444 eura, što je u odnosu na svibanj niže za sedam eura ili 0,5 posto.
Lipanjska plaća bila je za četiri eura niža od one isplaćene u ožujku, što jasno pokazuje da primanja zaposlenih u posljednja tri mjeseca nominalno stagniraju. Kako je inflacija, nakon usporavanja u prvom tromjesečju, u drugom opet krenula gore, dosegnuvši u lipnju 3,7 posto na godišnjoj razini (u srpnju je dodatno ubrzala na 4,1 posto), realne plaće u lipnju bile su manje u odnosu na ožujak.
Analitičari Raiffeisen banke ističu da je usporavanje rasta plaća na godišnjoj razini dijelom posljedica iščezavanja učinka baznog razdoblja, odnosno njihova snažnog rasta u javnom sektoru nakon provedene reforme sustava plaća u travnju prošle godine. Zbog tog skokovitog rasta primanja u javnom sektoru stvoren je pritisak na privatni sektor te je on prednjačio u posljednjem valu rasta plaća zabilježenom u prvom tromjesečju.
No čini se da prostora za daljnji rast ima sve manje, uzimajući u obzir sve veći jaz između rasta produktivnosti i podizanja plaća.
Plaće u javnom sektoru i dalje više nego u privatnom
Premda su one u javnom sektoru u ovoj godini rasle sporije nego u privatnom, grupe djelatnosti u kojima dominiraju javne institucije i tvrtke u pretežno državnom vlasništvu i dalje su u vrhu po prosječnim plaćama.
Na vodećem mjestu rang liste plaća u lipnju su zdravstvo i socijalna skrb s prosjekom od 1911 eura, a na visokoj trećoj poziciji su javna uprava i obrana s prosjekom od 1810 eura. Na četvrtom mjestu s najvišim rastom na godišnjoj razni (+19,4 posto) izdvaja se sektor opskrbe električnom energijom i plinom, u kojem većinu tržišta drže državni HEP i gradske komunalne tvrtke.
Među pretežno privatnim djelatnostima koje plaćama donekle konkuriraju javnom sektoru su ICT, financije i rudarstvo. U ICT-u, vodećoj među tri spomenute djelatnosti, prosječna lipanjska plaća iznosila je 1823 eura, uz godišnji rast od 9,6 posto.
Niže plaće brže rastu
Većina djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke nalazi se ispod državnog prosjeka. Ipak, jaz između nižerangiranih djelatnosti i onih u vrhu rang liste u posljednjih godinu dana se smanjio jer su ispodprosječne plaće rasle više nego one u dobrostojećim djelatnostima. Za to je dijelom zaslužna zagarantirana minimalna plaća, a ona je u ovoj godini porasla za 130 eura ili 15,4 posto u odnosu na 2024. godinu.
U donjem dijelu liste po dinamici plaća izdvojila se skupina djelatnosti vezana uz opskrbu vodom i gospodarenje otpadom s prosječnim rastom primanja od 16,7 posto. Dvoznamenkasti rast, veći od 12 posto, zabilježen je i u prerađivačkoj industriji, trgovini, prometu i skladištenju, građevinarstvu te u sektoru umjetnosti i zabave.
Više od 60 posto zaposlenih prima manje od prosjeka
Kada je riječ o distribuciji plaća, statistički podaci pokazuju da više od 60 posto zaposlenih prima niži iznos od prosječne plaće. Zato realniju sliku o primanjima većine zaposlenih pokazuje medijalna plaća jer točno dijeli sve zaposlene u dvije skupine – polovica ljudi zarađuje manje od tog iznosa, a polovica više.
U Hrvatskoj realne plaće rastu brže nego u okruženju
U proteklih nekoliko godina plaće u Hrvatskoj rastu brže nego u zemljama okruženja. Tako smo u prvom tromjesečju ove godine zauzeli treće mjesto među devet zemalja srednje i istočne Europe po visini prosječne bruto plaće. Zahvaljujući najvišem realnom rastu od 7,6 posto, Hrvatska je s iznosom od 1968 eura prestigla Češku, u kojoj je prosjek bio 1871 euro. Slovenija je uvjerljivo na vrhu s 2464 eura dok je druga Poljska s 2076 eura. Iza Hrvatske slijede Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro) i Slovačka (1518 eura), a na začelju su Srbija (1268 eura) i Bugarska (1249 eura). Hrvatska je na trećoj poziciji i po minimalnoj zagarantiranoj plaći koja iznosi 970 eura bruto. I minimalna plaća najviša je u Sloveniji (1278 eura), a na začelju su Bugarska (551 euro) i Srbija (500 eura).
Lipanjska medijalna plaća bila je gotovo 200 eura niža od prosječne te je iznosila 1233 eura. Analitičari Raiffeisen banke u narednom dijelu godine očekuju nastavak usporavanja dinamike rasta prosječnih plaća. Ipak, u prilog njihovu daljnjem rastu ide najavljeno povećanje osnovice za obračun plaća zaposlenicima javnih i državnih službi, a počinje se primjenjivati na primanjima za rujan.
