Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić u HRT-ovoj emisiji "A sada Vlada" odgovorio je na sindikalni zahtjev da se prosječna plaća poveća na 2200 eura. Rekao je kako će se to dogoditi, ali ne odmah.

"Ta brojka od 2200 eura svakako će biti dosegnuta, ali u jednom kontinuiranom tijeku. Ona nije realna u ovom trenutku i nije održiva na taj način", rekao je dodavši da bi to bez rasta produktivnosti i gospodarstva moglo imati negativne posljedice.

"Bez porasta produktivnosti i razvoja naše privrede takav nagli porast plaće doveo bi u pitanje konkurentnost i vrlo izvjesno smanjenje radnih mjesta, odljev", poručio je ministar dodajući da je cilj Vlade upravo suprotan.

Naglasio je da je bruto plaća u posljednjih 10 godina porasla za 116 posto i sada iznosi oko 2560 eura. Čak 55 posto državnog proračuna, upozorio je, izdvaja se za mirovine i plaće u državnim i javnim službama.

"Moramo snažiti privredu kako bi proračun bio veći, a time i mogućnost izdvajanja. Snažnija privreda znači zdraviju ekonomiju i bolju kvalitetu života", ustvrdio je ministar Ružić.

Ukidanje poreza umirovljenicima

Dodao je kako će razgovarati o najavljenoj mogućnosti ukidanja poreza na dohodak koji se tiče umirovljenika. Istaknuo je pritom da bi svaka takva promjena imala utjecaja na proračune gradova i općina u koje se taj porez slijeva i iz kojih se financiraju dodatni prihodi umirovljenika, poput božićnica i uskrsnica.

"Moramo napraviti brzu analizu svih pozitivnih i potencijalno negativnih efekata. Oduzimanje tih prihoda znači i manji prostor za socijalna davanja koja se isplaćuju upravo iz lokalnih proračuna. Taj postupak ćemo provesti i donijeti odluku u najboljem interesu, u cilju dugoročnog planiranja", rekao je.

Europska sredstva za skrb o starijima

Govoreći, pak, o skrbi za starije osobe, Ružić je istaknuo da europske zemlje teže deinstitucionalizaciji, a ne smještaju u domovima.

"Postoji šira europska strategija da se ide na maksimalnu pomoć u kući. Nije da se ne ulaže u domove, ali fokus je na tome da ljudi što dulje ostanu u vlastitom domu, gdje se najbolje osjećaju", rekao je i dodao da je cilj omogućiti što dulju samostalnost starijih uz pomoć zajednice.

Ipak, država se odlučila i na gradnju domova. "Ove godine otvaramo 18 novih domova i dva aneksa, što znači više od 1800 novih mjesta za smještaj te gotovo 4600 mjesta za izvaninstitucijsku skrb, poput poludnevnog i cjelodnevnog boravka", rekao je.

Upravo je zaostatak u smještajnim kapacitetima za starije u odnosu na europski prosjek bio argument u razgovorima s Europskom komisijom kako bi se osigurala dodatna sredstva u idućem financijskom razdoblju. Time je vlast dobila podršku za domove, ali i izvaninstitucionalnu skrb.

"Idemo sveobuhvatno i potpora u kući za najstarije, kojih je sve više, ali i širenje mreže domova. Želimo osigurati dostojanstvenu starost našim građanima", poručio je Ružić.

Bijeli štrajk još uvijek traje

Osvrnuo se i na bijeli štrajk djelatnika u sustavnu socijalne skrbi, koji ga je dočekao pri preuzimanju mandata. Vidi to kao način upozoravanja na probleme i dokaz odgovornosti zaposlenika.

"Kolege su u dobroj vjeri ukazali na probleme jer brinu o korisnicima. Riječ je o bijelom štrajku – sve usluge se pružaju, a kolegice i kolege rade vrlo odgovorno", rekao je dodavši da se radi o izuzetno kompleksnom sustavu s velikom odgovornošću prema građanima.

"Problema ima puno, ali to su ljudi koji trebaju pomoć. Moj tim i ja radimo najbolje što možemo kako bi oni koji najviše trebaju pomoć, tu pomoć dobili pravodobno i na najbolji način", zaključio je ministar Ružić.