Ministarstvo financija predstavilo je Središnji registar stanovništva - inicijativu koja u ropotarnicu povijesti baca skupe popise stanovništva i koja će u realnom vremenu pratiti građane te pomagati političarima u donošenju odluka. Registar stanovništva trebao bi stati na kraj i svima koji 'muljaju' s poticajima, socijalnim mjerama i porezima, a oni skeptični nazivaju ga pripremom za uvođenje poreza na nekretnine
Izrada registra stanovništva posljedica je i preporuka Eurostata, glavnog europskog statističkog tijela, kako bi se olakšale i ubrzale priprema i isporuka ključnih statističkih podataka.
Glavni razlog izrade registra činjenica je da se popis stanovništva provodi svakih deset godina i njime se prikupljaju podaci o broju, prostornom rasporedu i sastavu stanovništva prema podacima o kućanstvima i nekretninama.
Popis je težak za provedbu i skup - onaj iz 2021. koštao je 23,5 milijuna eura - a uslijed ubrzanih migracijskih kretanja ažurnost prikupljenih podataka već je sad uvelike upitna.
vezane vijesti
Drugi važan razlog za pokretanje registra smanjenje je administrativnog opterećenja građana. Primjerice, država je lani obradila 427.000 zahtjeva za stipendije, dječji doplatak, socijalna davanja, mirovine i zdravstveno osiguranje, kojima je obuhvaćeno gotovo milijun ljudi, a svaki od njih pokrenut je pojedinačno pred zasebnom institucijom.
Kako bi se ta birokratska planina barem malo snizila, država će registrom stanovništva samostalno prepoznavati kućanstva koja imaju određena prava, poput onog na dječji doplatak, a podnošenje zahtjeva i šetnja po šalterima otići će u povijest.
Osim toga, kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, građanima će se omogućiti uvid u njihove osobne podatke na jednom mjestu i, što je njemu posebno bitno, stat će se na kraj zloporabama sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica 'većom ažurnošću i povezanošću podataka'.
No što će doista od podataka biti u registru? Osim osnovnih podataka, poput imena, prezimena, datuma rođenja i adrese, država će na uvid dobiti one o vašem socijalnom statusu, tj. primanjima, obrazovanju, stanovanju te o srodstvu s drugim članovima obitelji.
Svi ti podaci bit će preuzeti iz drugih službenih evidencija, na temelju izjava građana skupit će se podaci o bračnom statusu, vjeri i kulturnim obilježjima, a državi ćete morati dati i svoje podatke za kontakt.
Uz brže pronalaženje svih prekršitelja po pitanju varanja na porezima, poticajima ili radu na crno, registar stanovništva trebao bi bitno ubrzati ostavinske rasprave jer će se nasljednici moći automatski pronaći i utvrditi, a podaci iz registra bit će dobri i za praćenje trendova na tržištu rada i oblikovanje regionalnog razvoja.
Roditeljima je bitna informacija da će preko registra moći upisivati djecu u škole, vrtiće, učeničke domove te na visoka učilišta.
'Zakon o središnjem registru u petak će biti upućen u javno savjetovanje i na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine. Tijekom iduće godine obavljat će se njegov ustroj, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će pristup registru', objasnio je prilikom predstavljanja Primorac.
