Potkraj svibnja na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bilo je 1.763.824 osiguranika, što je za 2 i pol posto odnosno 42.298 osiguranika više nego prije godinu dana. Najveći broj osiguranika prema djelatnostima evidentiran je u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i obrazovanju
Broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje pao je na 72.000, što u Hrvatskoj nije zabilježeno od 1975. godine. Službena stopa nezaposlenosti od četiri i pol posto za trećinu je niža od europskog prosjeka.
Postavlja se pitanje je li to posljedica snažnog ekonomskog rasta ili možda postoji druga strana medalje? Desetak tisuća manje nezaposlenih u mjesec dana i stopa nezaposlenosti od samo četiri i pol posto - podaci su koji su, na prvu, razlog za optimizam.
No za to nije zaslužan 'gospodarski bum', nego dijelom približavanje vrhunca turističke sezone i povećana potražnja za adekvatnim kadrom.
Poduzetnici su primorani potražiti ga i preko granice.
'Bez tih ljudi koji su došli raditi ovdje mi danas ne bismo imali mogućnost imati rast kakav imamo, ne bi mogli naše proizvode i usluge plasirati na tržište jer sjetimo se prije samo 10-ak godina u Hrvatskoj je bila velika nezaposlenost, ali nismo baš imali toliko puno posla', kaže Sadmir Hošić, dopredsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika za HRT.
I dalje treba stvarati nova radna mjesta
Stručnjaci smatraju da je i dalje nužno stvarati nova radna mjesta te napominju kako bi zbog loše demografske slike, uz strane radnike, rukave ponovno mogli zasukati i oni koji su otišli u mirovinu.
Prema projekcijama Europske komisije, do 2030. Hrvatska bi mogla ostati bez sedam posto radne populacije - što je oko 150.000 ljudi.
'U ovom trenutku hrvatskoj ekonomiji nedostaje oko 200.000 radnika - toliko bi se još moglo otvoriti radnih mjesta u logistici, turizmu i ugostiteljstvu, ali nemamo dovoljno ljudi niti u segmentu nisko plaćenih radnih mjesta, a posebno nemamo onih koja su kvalitetnija visoko plaćena, kaže Damir Novotny, ekonomski stručnjak.
Domaći poslodavci moraju postati konkurentni s onima iz EU-a
Sindikalisti ističu da domaći poslodavci, kad je riječ o plaćama, moraju postati konkurentni poslodavcima iz Europske unije.
'Hrvatska plaća, neto primitak zaostaje za 855 eura za prosjekom Europske unije, za Njemačkom oko 1400 eura. Moramo još puno raditi da se smanje razlike između Hrvatske i bliskih zemalja koje su nam tu - Slovenija, Austrija koje su izuzetno blizu. Ako te razlike budu male, ako budu 200, 300 eura onda će se naši radnici sigurno vraćati u Hrvatsku', ističe Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U suprotnom Hrvatska će se i dalje morati oslanjati na stranu radnu snagu. Prema procjenama HUP-a, već sada je jasno da će do kraja desetljeća na domaćem tržištu raditi 400.000 stranaca.