Iako Hrvatska broji nešto manje od četiri milijuna stanovnika, u svojim statistikama bilježi gotovo 24 posto starijih od 65 godina te više od 1,2 milijuna umirovljenika.

S druge strane, skrb i smještaj za njih i dalje su nedovoljni. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u našoj zemlji nalazi se preko 680 pružatelja smještaja za starije osobe, od kojih su 624 privatna ili obiteljska doma, uz tri državna i 56 županijskih, odnosno gradskih ili općinskih domova. Ukupno se u njima može smjestiti 30.348 korisnika.

Domovi za starije se pak suočavaju s rastućim troškovima režija, hrane, lijekova i drugih usluga koje nude. Iako država uskače s decentraliziranim sredstvima da bi subvencionirala boravak u domovima, cijene nerijetko rastu i za 50 posto. Nije zgorega spomenuti i to da je Hrvatska, prema podacima Eurostata, treća u Europi po prosječnom poskupljenju organiziranog smještaja i skrbi za starije osobe.

Isplativ posao

Stoga je logično zapitati se isplati li se brinuti o starijim građanima. Prema podacima Fine, čini se da je to relativno unosan posao. Naime u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem za starije i osobe s fizičkim invaliditetom lani je ostvareno ukupno 127 milijuna eura prihoda, što je rast od 27,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Rasli su i rashodi, i to za 23,7 posto, na ukupno 115 milijuna eura. Dobit je pak gotovo udvostručena te je iznosila oko 12,5 milijuna eura.

Što se tiče broja zaposlenih, koji se često ističe kao jedan od gorućih problema u sustavu socijalne skrbi, on je porastao s 3401 pretprošle na njih 3660 prošle godine. Unatoč tomu, procjene govore da i dalje nedostaje oko 2000 njegovateljica, medicinskih sestara, fizioterapeuta i drugog osoblja.

Razlog za to možda leži u plaćama, a one su u prosjeku, prema podacima Fine, u prošloj godini za ovu djelatnost iznosile svega 833 eura neto, što je tek nešto više od minimalca.

Milijunski prihodi

Kad se pogleda poslovanje, među najvećima dominiraju privatni domovi za starije osobe, a na listi najvećih po prihodima i dobiti vrh zauzima Vitanova iz Viškova zabilježivši lani prihode od 4.867.409 eura te dobit od 3.351.891 eura.

Riječ je o domu otvorenom 2007. godine, iza kojeg stoji tvrtka Emeriti j.d.o.o. lokalnog poduzetnika Andriana Nimca. Broji 128 postelja, a za njihove korisnike brine se 50 djelatnika.

Druga po prihodima u ovoj djelatnosti je tvrtka Urbana farma d.o.o. iz Vrbovca. Ona je lani ostvarila 3.267.029 eura prihoda, uz nešto skromniju dobit od 720.413 eura. Podatke o tom domu nismo pronašli, no poznato je to da se pod istim imenom u Vrbovcu nalazi i restoran.

Tek treća po prihodima je Senecura Trešnjevka s nešto više od 2,3 milijuna eura prihoda te nešto manje od 300.000 eura dobiti. Slične su rezultate ostvarili i domovi Senecure u Bjelovaru i Novakima Bistranskim. Kad bi se sva četiri doma koja pripadaju ovoj austrijskoj grupaciji promatrala zajedno, po prihodima i dobiti bili bi uvjerljivo vodeći u segmentu pružanja skrbi i smještaja za starije i nemoćne osobe.

Riječ je, naime, o grupaciji koja u Austriji drži 85 domova s više od 7500 postelja, a tome treba pridodati 19 domova u Češkoj, osam u Sloveniji i četiri u Hrvatskoj. Zapošljavaju pritom više od 7500 djelatnika svih profila. Čitava grupacija dio je grupe emeis sa 76.000 zaposlenih u 20 zemalja, a ona se skrbi o pacijentima u psihijatrijskim i klinikama za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju te nudi smještaj u domovima za starije osobe, usluge njege kod kuće i apartmane s uslugom.

Visoka ulaganja stvaraju solidnu dobit

Treba reći da je svaki od deset najvećih domova u Hrvatskoj po prihodima lani zaradio više od 1,9 milijuna eura. Što se pak dobiti tiče, situacija je nešto drugačija.

Po dobiti se između Vitanove i Urbane farme 'ugurao' Dom za starije osobe Salvia, ostvarivši lani 726.765 eura dobiti, uz prihode od 2.150.560 eura. Riječ je zapravo o prvom umirovljeničkom naselju s nadstandardom smještaja i usluga, izgrađenom prije 10 godina u Crikvenici.

Naselje se sastoji od 75 soba i 48 apartmana, a oni poprilično koštaju. Kako stoji na njihovim internetskim stranicama, smještaj na više od 90 dana u sobama košta od 1650 do 2600 eura, ovisno o tipu sobe i kategoriji skrbi. Za apartmane se po tim kriterijima cijena penje na 3200 do 3600 eura.

Dom je zanimljiv i po tome što je u njemu moguće kupiti smještaj. Tako je Novi list svojedobno pisao da je 'Crikveničanka iz Zagreba već kupila svoj stan u sklopu najnovijeg staračkog doma, s tim da je prodala vikendicu i postala stanarkom novog doma, a stan s pripadajućom garažom platila je milijun kuna'.

Inače, u taj je dom nešto više od 10 milijuna eura svojedobno uložio Nervad Mešić, suosnivač i direktor zagrebačke građevinske tvrtke Mešić.com, koja je u posljednje vrijeme dobivala poslove na obnovi nakon potresa, primjerice, zgrade HAZU-a.

Najuspješniji gradski dom

Na popisu poslovno najuspješnijih domova za starije osobe našao se samo jedan gradski. Riječ o domu u Poreču, a on je lani ostvario 1,919 milijuna eura prihoda i 79.066 eura dobiti. Vodi ga Sandra Ćakić Kuhar, inače diplomirana socijalna radnica i članica IDS-a.

U proteklom mandatu bila je predsjednica Županijske skupštine Istarske županije dok je u ovom sazivu njezina članica. U izjavama za medije često je isticala da je svoju političku dužnost obavljala volonterski.

Kako bilo, točno je to da se razina usluga, kao i cijene u domovima za starije diljem Hrvatske stubokom razlikuju. Uvjeti za zaposlenike možda nisu na razini nekih drugih djelatnosti, no zato su računi puni, a saldo je, barem među onima najvećima, u plusu.