Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber rekla je kako će se do 2070. godine broj stanovnika smanjiti za 22 posto na razini Europe, dok će životni vijek porasti za više od šest godina.

Jedna od najizraženijih posljedica ovih trendova jest rastuća potreba za dugotrajnom skrbi koja mora starijim i nemoćnim osobama osigurati dostojanstven život, bilo kroz institucionalnu skrb, bilo kroz usluge u zajednici i podršku obiteljima. U HUP-u su naglasili da se suočavamo s nedostatnim kapacitetima, neravnomjernom dostupnošću usluga, problemima financijske dostupnosti te kroničnim manjkom stručnog kadra.

"Mladi ljudi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama, a među njima je i značajan broj zdravstvenih djelatnika. To naš sustav stavlja pred dvostruki izazov – rastuće potrebe za socijalnom i zdravstvenom skrbi uz istodobno smanjenje raspoloživih kadrova. Rješavanje ovih izazova je zajednički zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, a HUP želi biti partner koji će pomoći stvoriti sustav koji će starijim osobama osigurati dostojanstven život", izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Potrebne su reforme

Strani radnici sve su više zastupljeni i u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi, zbog čega je potrebno razmišljati o tome kako srušiti jezične barijere, navela je Weber, dodavši da HUP s Ministarstvom unutarnjih poslova radi i na novom Zakonu o strancima, vezano uz učenje hrvatskog jezika osnovne razine.

No, dodala je Weber, potrebno je osigurati i da hrvatski obrazovni sustav stvori dovoljan broj kadrova s obzirom na ove negativne demografske trendove za što je potrebna i reforma strukovnog obrazovanja.

"Vlada je poduzela određene mjere, ali ono što i sami stručnjaci naglašavaju jest da i dalje nedostaje sustavni pristup planiranju ljudskih resursa. Taj je izazov jednako važan za zdravstvenu, kao i za socijalnu skrb. Dugotrajna skrb nije samo pitanje institucija i infrastrukture, već i pitanje uključenosti, dostojanstva i međugeneracijske solidarnosti, stoga je važno da Udruga preuzme aktivnu ulogu u povezivanju struke, zagovaranju ravnomjernije dostupnosti usluga, podršci djelatnicima na terenu i suradnji s donositeljima odluka te postanemo most između prakse i politike", nadovezala se Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.

Strateški okvir postoji, ali...

Državna tajnica Ministarstva rada i socijalne politike Margareta Mađerić navela je kako je u tijeku izgradnja 18 centara za starije osobe s kojima će se dobiti smještajni i izvaninstitucionalni kapaciteti. Podsjetila je pri tom kako se radi i na procesu deinstitucionalizacije.

"Imamo ravnomjernu zastupljenost skrbi i brige diljem Hrvatske, ali još ti kapaciteti nisu dostatni i zbog toga ćemo i u budućnosti i s našim partnerima, kako privatnim pružateljima, tako i mi kao osnivači, raditi na još boljoj i kvalitetnijoj skrbi za starije i nemoćne", poručila je državna tajnica Mađerić.

Podsjetila je da je u svibnju ove godine donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi od 2025. do 2030. godine u Republici Hrvatskoj, koji predstavlja strateški okvir koji definira smjer u kojem želimo ići u području dugotrajne skrbi: od jačanja kapaciteta u zajednici, preko razvoja novih oblika usluga i inovativnih modela skrbi, do bolje koordinacije među institucijama, kao i utvrđivanja potreba i modela razvoja radne snage.

Viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije Marijana Bađun iznijela je rezultate svog istraživanja, rekavši kako su imigracije neizbježno rješenje za manjak radne snage, no da bi trebalo poboljšati i trenutačne plaće i uvjete plaće domaćim radnicima. Napomenula je da su plaće manje nego u zdravstvu pa je to jedan od razloga zašto su medicinske sestre manje sklone raditi u domovima za starije.

Gradovi i županije morat će preuzeti napor

Za to vrijeme je ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić, posjećujući gradilište Centra za starije osobe u Đurđevcu naglasio je da je taj centar jedan od 18 koji se grade diljem Hrvatske nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u infrastrukturu za starije.

Vlada RH planira novi javni poziv već iduće godine za financiranje novih smještajnih kapaciteta za starije u svakoj županiji, koristeći značajno veća nacionalna sredstva. Cilj je osigurati dostupnost socijalnih usluga, posebno smještaja, u manjim mjestima kako bi starije osobe mogle ostati blizu svojih obitelji, u poznatom okruženju. Svi novi centri ući će u mrežu ustanova putem koje država financira smještaj korisnika s rješenjima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, rekao je Piletić.

Istaknuo je program "Zaželi", koji se provodi diljem Hrvatske i obuhvaća 40.000 starijih osoba, pružajući im besplatnu pomoć u kući, dostavu obroka i druge usluge. Hrvatska ovim modelom prednjači u EU kada se u fokus stavljaju socijalne usluge.

Na novinarski upit o zapošljavanju stručnog osoblja, ministar Piletić rekao je da je prepoznat problem nedostatka radne snage u socijalnoj skrbi, posebno u većim sredinama.

"Hrvatska je već pokrenula inicijative za uključivanje strane radne snage i mijenjala zakon o reguliranim profesijama kako bi medicinskim sestrama iz zemalja EU omogućila lakši ulazak na tržište rada", istaknuo je. Dodao je kako će osnivači, odnosno gradovi i Županije morati uložiti napor u pronalaženje odgovarajuće radne snage.

Ključni zahtjevi

Nakon što je Majda Hrženjak, sociologinja i istraživačica u Mirovnome institutu – Institutu za suvremene društvene i političke studije u Ljubljani, objasnila kako funkcionira slovenski sustav socijalne skrbi, koji je nedavno reformiran, ali se i dalje suočava s istim problemima kao i hrvatski, sudionici konferencije donijeli su nekoliko zaključaka. 

Naglašavaju da je nužno osigurati jači partnerski odnos javnog i privatnog sektora u interesu korisnika usluga socijalne skrbi, pri čemu se treba omogućiti jednaka dostupnost javne i privatne skrbi kroz slobodan odabir sistemom vaučera ili uputnice.

Predsjednik HUP-Koordinacije socijalne skrbi, Pavo Ćorluka je predložio formaliziranje obrazovanje njegovatelja kroz uvođenje trogodišnjeg srednjoškolskog školovanja, čime bi se zanimanje dobilo jasnu profesionalnu strukturu i status. No, trebalo bi uspostaviti i mehanizme za unaprjeđenje i kontrolu kvalitete usluga te sustavno ocjenjivanje kvalitete, a pri definiranju kapaciteta uzeti u obzir svu raspoloživu infrastrukturu, u cilju racionalizacije usluge.

Sudionici su se složili da sadašnji sustav financiranja domova stvara velike nejednakosti između korisnika smještenih u decentralizirane domove i onih koji su smješteni u privatne domove. U osobito su nepovoljnom položaju osobe kojima je potreban hitan smještaj, zbog čega je nužno transparentno propisivati korisnike socijalne skrbi, ali i pružatelje usluga socijalne skrbi, uz primjenu imovinskog kriterija stvoriti uvjete za povećanje socijalnih naknada, pravedniju raspodjelu i njihovu učinkovitiju dostupnost za najpotrebitije.

Predloženo je i uvođenje porezne olakšice za obitelji koje plaćaju smještaj potrebitima. Doplatak za pomoć i njegu bi se trebao priznavati i osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama te joj je potrebna pomoć i njega druge osobe, a u slučaju organiziranog smještaja se ne bi gasila, već usmjeravala u instituciju za potrebe korisnika.