ministar financija

Primorac priznao da smo u krizi, uvodi se porez na ekstraprofit: 'Veliki moraju pomoći najugroženijima, svi moraju nositi dio tereta'

  • Autor: L. Š.
  • Zadnja izmjena 17.11.2022 11:11
  • Objavljeno 17.11.2022 u 10:22
Marko Primorac

Marko Primorac

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic

U javno savjetovanje Ministarstvo financija uputit će prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit. Dosad nije iznosio puno informacija u javnost, stoga je ministar financija Marko Primorac predstavio detalje uvođenja poreza na ekstraprofit

Primorac je ustvrdio da je porez prije svega namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika koji su u 2022. godini ostvarili značajne razine profita, odnosno značajne dobiti. 'Cilj tog poreza nije kažnjavati bilo koga, poduzetnike ili porezne obveznike, već je cilj utvrđivati razinu profita, odnosno dobiti za koju Vlada smatra da bi bila realna u ovim okolnostima. Do izražaja treba doći solidarnost i svatko od nas mora podnijeti dio tereta, od poduzetnika, ali i građana koji su svojim doprinosima i uplatama u državni proračun omogućili da država pomogne različitim poticajima. Većina subjekata podnijela je značajan dio te krize. Smatramo da je opravdano i pravedno u takvim okolnostima uvesti takav porez kojim će se oporezovati najveći porezni obveznici', rekao je Primorac.

Pojasnio je i kakvi će biti elementi oporezivanja. 'Prema našem prijedlogu, porezni obveznici će biti poduzetnici čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna; oni će plaćati ekstraprofit. Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022., a koja će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje četiri godine. Također, ako je nekome dobit rasla 100 posto u odnosu na rast zadnje četiri godine, njemu će efektivna porezna stopa biti 33 posto poreznog opterećenja po novom izračunu', pojasnio je Primorac.

Kaže da su imali nekoliko krugova konzultacija u malo vremena te slušali reakcije i ponude kako bi doskočili potencijalnim poteškoćama, stoga su predvidjeli određene odbitke, npr. stavke koje se odnose na prodaju materijalne i nematerijalne imovine. 'U ovom procesu bitna nam je transparentnost. Detaljno ćemo obrazložiti prihode koje ćemo prikupiti i na što će se distribuirati, na najugroženije', kaže ministar te dodaje da se nada da će, nakon što danas prijedlog tog zakona bude upućen u javno savjetovanje, biti donesen konačni zakon 'koji će biti prihvatljiv poreznim obveznicima'.

'U našem sustavu oporezivanja dobiti već postoje dvije stope i dva praga. Ovim porezom u ovoj kriznoj situaciji uvodimo de facto još jedan prag i još jednu stopu. Nju možemo promatrati kao kliznu stopu. Kad zbrojite sve to, ako je nekome dobit primjerice u 2022. godini rasla 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, njegova efektivna stopa poreza na dobit bila bi 24 posto. U ovoj kriznoj situaciji, kad svi trebaju podnijeti dio tereta, smatramo da je prijedlog ovakvog poreza utemeljen na načelima jednakosti i pravednosti', dodao je ministar.

  • +7
  • +4

Marko Primorac

Izvor: Cropix / Autor: Matija Djanjesic

Objasnio je da se to tiče svih pravnih osoba, ne samo energetskog sektora. 'Ukupan porezni prihod bio bi dvije milijarde kuna i u to bi ulazilo oko 200 najvećih poduzetnika, ako gledamo podatke za 2021. Vidjet ćemo što će biti za 2022. Koristit ćemo ih isključivo za pomoć najugroženijima, dakle ne za punjenje državnog proračuna', rekao je Primorac.

Iznio je i koji bi sektori trebali biti pogođeni ovim porezom. 'To bi bila prerađivačka industrija, uz napomenu da je u prerađivačkoj industriji i INA, sektor trgovine, građevinarstva i financijska industrija dominantno. Turizam u 2021. nije bio dominantan, no vidjet ćemo što će biti u 2022. godini', naveo je ministar.

Upitan ako netko ima dobit i ako je preraspodijeli za pokrivanje gubitaka iz prethodnog razdoblja, znači li to da ne plaća porez, odgovorio je da su razmišljali i o tome. Pritom su, rekao je, ustvrdili da su dvije godine bile lošije, a dvije godine bolje, te bi prosjek trebao biti ujednačen. 'Europska unija donijela je propis o solidarnom doprinosu, a mi smo uzeli njihove kriterije, ali i primijenili najnižu stopu od 33 posto', naveo je Primorac.

Rekao je da razumije poduzetnike koji su imali teške godine i u čijim su poslovanjima narasli inputi, no dodao je da su ustvrdili kako je opravdano da oni kojima je unatoč tome rastao prihod dijele taj profit.

Upitan je i o granici neoporezive nagrade koju poslodavci mogu godišnje dati radnicima. 'Povećali smo neoporezive primitke i dali poduzetnicima mogućnost da nagrade svoje radnike. Kada bismo zbrojili naknade koje je moguće isplatiti, radi se o značajnom iznosu. Dio trgovačkih lanaca odlučio se za isplate pred Božić i mi to apsolutno podržavamo', rekao je.

Ministar Primorac rekao je da je država pomagala svim subjektima. 'Snižavali smo npr. PDV, stvarali smo okruženje za sve poduzetnike u kojem im omogućavamo razvoj svim našim naporima, od uvođenja eura, pristupanja Schengenu... Poduzetnici mogu biti uvjereni da je ova Vlada predana stvaranju odgovorne ekonomske politike i pozitivnog okruženja za poduzetnike. Mislim da Vladi nitko ne može prigovoriti da se ponaša nepoduzetnički', ističe.

'Imali smo niz razgovora, kako s pojedincima unutar HDZ-a, tako i s koalicijskim partnerima. Svi su podržali ovaj prijedlog u ovom obliku kakav će biti upućen u javno savjetovanje. Mislim da će ovaj prijedlog naići na podršku i u oporbenim redovima. Sumnjam da bi bilo tko imao nešto protiv ovakvog poreza', ustvrdio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!