Cijene kerozina u Europi gotovo su udvostručene od početka rata na Bliskom istoku, a poremećaji u opskrbi zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca istaknuli su problem smanjene prerade u europskim rafinerijama i neujednačenu poziciju pojedinih europskih tržišta, prema izvješću IATA-e.
Europski kupci plaćali su prošli tjedan barel kerozina u prosjeku 188,08 dolara, navodi Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA) u tjednom izvješću.
Još krajem veljače stajao je u prosjeku oko 100 dolara, pokazuju podaci.
Cijene su se ipak prošli tjedan stabilizirale budući da su bile za 7,6 posto niže od prosjeka u prethodnom tjednu, pokuje tablica IATA-e. U odnosu na isto lanjsko razdoblje mlazno gorivo bilo je pak otprilike dvostruko skuplje.
IATA je pak još u studenom prošle godine upozorila da korijen dubokih problema na europskom tržištu kerozina leži u smanjenim domaćim rafinerijskim kapacitetima koji su rezultirali pojačanim oslanjanjem na uvoz.
vezane vijesti
Brojne starije rafinerije postale su ekonomski neisplative zbog slabljenja potražnje za klasičnim gorivima, uz paralelnu žestoku konkurenciju novih i učinkovitijih velikih rafinerija i stroge okolišne propise, utvrdila je IATA.
U takvim su uvjetima u 2025. četiri rafinerije prestale s radom i europski kapaciteti za preradu smanjeni su za 400 tisuća barela dnevno. U 2024. iznosili su 13 milijuna barela dnevno, napominje udruga avioprijevoznika.
Do 2050. godine ukupni rafinerijski kapaciteti u Europi mogli bi, prema izvješću S&P Globala, biti smanjeni za preko pet milijuna barela dnevno, navodi IATA.
Velike strukturne promjene u sustavu europskih rafinerija dovode do rizika za opskrbu kerozinom na domaćem tržištu, upozorila je udruga u studenom prošle godine.
Neto uvoznik
Europa je već dugo neto uvoznik mlaznog goriva i oko pokriva uvozom 30 posto potražnje, napominje IATA.
Do početka rata Stari kontinent dopremao je više od polovine kerozina s Bliskog istoka, naveo je Reuters.
Razvijena infrastruktura u pojedinim dijelovima Europe jamči otpornost "temeljnim" tržištima i omogućuje im učinkoviti prihvat velike količine goriva iz uvoza, ističe IATA.
Među infrastrukturom izdvajaju veliko središte za preradu i skladištenje goriva Amsterdam-Rotterdam-Antwerp (ARA) i NATO‑ov Srednjoeuropski cjevovodni sustav (CEPS). CEPS isporučuje avionsko gorivo za vojne potrebe od konca 1950‑ih, a civilnim zračnim lukama u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj od kraja 1970‑ih.
Sustav cjevovoda opskrbljuje kerozonom velike europske zračne luke, poput onih u Amsterdamu, Bruxellesu, Frankfurtu, Luksemburgu i Zuerichu, stoji na internetskoj stranici NATO-a. Područja koja nisu priključena na CEPS i koja nemaju konkurentne uvozne terminale izložena su pak poremećajima u opskrbi, istaknula je IATA. Takvim je tržištima teško nadomjestiti izgubljenu proizvodnju domaćih rafinerija, budući da alternativni opskrbni lanci zahtijevaju kompleksnu logistiku i više troškove, upozorili su krajem prošle godine.
Nervoza pred ljeto
U ožujku Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati prolaz s iranskom vojskom.
U ratu oštećena su i energetska postrojenja u zemljama uz Perzijski zaljev, ugrozivši i opskrbu kerozinom. Prijevoznici su upozorili na moguću nestašicu pred sam početak ljetne sezone putovanja. Početkom tjedna nizozemska vlada objavila je da je opskrba kerozinom u Nizozemskoj trenutno na 78 posto uobičajene razine, podsjećajući da je uvoz većim dijelom obustavljen.
Prema procjeni vlade u Amsterdamu, europska proizvodnja i zalihe iz strateških rezervi mogu pokriti pet mjeseci potražnje za kerozinom.
Domaća prerada
Španjolska i Portugal računaju pak na domaće rafinerije i na isporuke iz drugih dijelova svijeta.
Glavni dobavljač mlaznog goriva za portugalske zračne luke Galp Energia nabavlja naftu uglavnom iz Brazila i zatim je prerađuje u rafineriji u Sinesu.
Španjolska ima razvijenu mrežu domaćih rafinerija i barele uvozi uglavnom s američkog kontinenta, te iz sjeverne Afrike, rekla je u ponedjeljak ministrica energetike Sara Aagesen.
Velike količine nafte Španjolska doprema iz Venezuele, odakle je 2024. uvezla preko tri milijuna tona nafte.
Pojedini pogoni španjolskih rafinerija povećali su preradu za do 60 posto u odnosu na uobičajene razine, što će Španjolskoj omogućiti da prometnu ljetnu sezonu dočeka s maksimalnim razinama zaliha kerozina, istaknula je Aagesen.
Opskrbne mreže koje nema opciju diversifikacije bit će iznimno osjetljive na vanjske šokove, bilo da je riječ o geopolitičkim, logističkim ili poslovnim šokovima, upozorili su iz IATA‑e još krajem prošle godine.
