TEŠKI IZAZOVI

Ovo je sedam gorućih pitanja koje Vlada treba riješiti u prvoj godini mandata

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 21.10.2016 15:34
  • Objavljeno 21.10.2016 u 15:34
Stier Dalić Plenković

Stier Dalić Plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Vlada Andreja Plenkovića počinje svoj mandat u razdoblju gospodarskog oporavka i rastućeg optimizma u društvu. Pozitivni trendovi svakako će im olakšati posao, ali su zato porasla i očekivanja od nove vladajuće garniture. Građani ultimativno očekuju bolji život, poduzetnici bolje uvjete poslovanja, a na stolu će se naći i mnogo naslijeđenih problema

Izdvojili smo glavne izazove s kojima će se suočiti Plenkovićev tim već na početku mandata, a morao bi ih riješiti najkasnije tijekom prve godine vladavine. Upravo o tome kako će se nositi s ovim vrućim krumpirima mjerit će se uspješnost nove garniture u Banskim dvorima.

1. Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita

Premda je proteklih godina manjak u proračunu smanjen u prihvatljive okvire, novi - stari ministar financija Zdravko Marić morat će se dobro potruditi da zadrži proračun pod kontrolom.

S jedne strane ispunjavanje obećanja o brojnim poreznim rasterećenjima otvara rupu na prihodnoj strani proračuna, koja se procjenjuje na najmanje četiri milijarde kuna, a s druge strane, brojnim korisnicima proračunskog novca porasli su apetiti.

Javni službenici očekuju rast plaća, umirovljenici veće mirovine, traže se veća ulaganja u znanost i obrazovanje, a ni demografska obnova nije moguća bez ozbiljnih ulaganja.

Jean-Claude Juncker će doista moći čestitati Andreju Plenkoviću ako izađemo iz Procedure prekomjernog deficita Europska komisija

Jean-Claude Juncker će doista moći čestitati Andreju Plenkoviću ako izađemo iz Procedure prekomjernog deficita Europska komisija

Izvor: Promo fotografije / Autor: Europska komisija


Ako uistinu žele održati proračun pod kontrolom, a to znači svesti proračunski deficit na dva posto BDP-a, vladajući će morati prekršiti neka od obećanja, a izgledno je da će se i proračunski prihodi trebati ojačati ponekim novim porezom, poput onoga na nekretnine.

Zdrav proračun značio bi da iduće godine izlazimo iz Procedure prekomjernog deficita, čime bi se gotovo automatski povećao i kreditni rejting. Većina ekonomista slaže se da je to ključni preduvjet za ubrzanje gospodarskog rasta.

2. Obuzdavanje javnog duga

Jedan od prioriteta Plenkovićeve vlade je smanjenje zaduženosti države, što je usko vezano uz kontrolu proračunskog deficita.

Nakon višegodišnjeg kontinuiranog rasta javni dug je ove godine stabiliziran na razini od 87 posto BDP-a, što pozitivno utječe na kreditni rejting.

Zdravko Marić još pamti fijasko s prodajom obveznica u Londonu Pixsell

Zdravko Marić još pamti fijasko s prodajom obveznica u Londonu Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL


Međutim, u odnosu na ovu godinu, kada na naplatu dolazi tek 16 milijardi kuna, iduće godine za podmirivanje državnog duga trebat će osigurati čak 27 milijardi kuna. To uključuje 1,5 milijardi dolara inozemnih obveznica, oko devet milijardi kuna domaćih obveznica te kredite Hrvatskih autocesta u iznosu od oko milijardu eura.

Za podmirivanje tih obveza Hrvatska će morati izaći na vanjsko tržište. Stoga su izuzetno važni politička stabilnost i pozitivni trendovi u javnim financijama. Kako to izgleda kada stvari krenu loše, mogli smo se uvjeriti proljetos, kada je propalo izdanje obveznica jer su ulagači u Londonu zatražili kamatu znatno veću od očekivane.


3. Pregovori sa sindikatima oko plaća

Najveća prijetnja za održivost proračuna je zahtjev sindikata javnih i državnih službi za povećanjem plaća. On se temelji na sporazumu koji im garantira rast osnovice slijedom rasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno.

Ukupan iznos traženih povišica varira od 1,8 do čak sedam milijardi kuna godišnje, ovisno o širini zahtjeva i kriterijima po kojima se određuje kada je stupila na snagu obveza povećanja plaća. Najviše traže sindikati javnih službi te su najavili tužbe protiv države ako ne isplati razliku nastalu rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a. Sindikati državnih službi nešto su umjereniji te očekuju samo automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici.

Sindikati javnih i državnih službenika očekuju povećanje plaća i neće odustati od svojih zahtjeva Cropix

Sindikati javnih i državnih službenika očekuju povećanje plaća i neće odustati od svojih zahtjeva Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Drago Sopta


Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić tvrdi pak da, pored povećanja osnovice, postoje još dvije osnove za povećanje plaća. Jedan se tiče usklađivanja pariteta između plaća u javnim službama i gospodarstvu na razinu prije krize, a drugi se odnosi na dostizanje dogovorene ciljane relativne cijene rada. Kako će vladajući zadovoljiti apetite sindikata i u kojim rokovima, bit će ključni sadržaj predstojećih pregovora. Dosadašnji pokušaji pregovaračkog tima na čelu s Božom Petrovom nisu urodili plodom, a sindikalni čelnici sve su nervozniji.

4. Spašavanje Ine od MOL-a

Plenkovićeva vlada morat će se što prije odlučiti o budućnosti Ine, strateške energetske kompanije koja u partnerstvu s MOL-om godinama nazaduje. Frustrirani neuspješnim pregovorima s Mađarima, političari sve češće zazivaju povratak Ine pod okrilje države. Tome u prilog ide i izjava šefa MOL-a Zsolta Hernadija kojom je ovih dana dao do znanja da je MOL spreman nastaviti poslovanje bez Ine.

Iz MOL-a su naznačili kako su spremni nastaviti poslovanje bez Ine Promo fotografije

Iz MOL-a su naznačili kako su spremni nastaviti poslovanje bez Ine Promo fotografije

Izvor: Promo fotografije / Autor: Boris Ščitar


Međutim, takav scenarij izuzetno je rizičan za Hrvatsku jer bi doveo do velikog povećanja javnog duga. Zato bi, ako dođe do razlaza s MOL-om, svakako bilo bolje pronaći novog partnera s kojim bi Ina mogla vratiti staru slavu.

Uz ozbiljne ekonomske implikacije, na rješavanju ovoga problema testirat će se povjerenje koalicijskih partnera jer je upravo sukob oko Ine doveo do pada prethodne Vlade.

5. Pregovori s bankama

Jedan od najvećih izazova za Plenkovićevu vladu je razrješenje spora oko konverzije kredita u švicarskim francima. Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, pokrenuo je naime na Arbitražnom sudu u Washingtonu postupak protiv Hrvatske u kojem traži nadoknadu štete koja je toj banci učinjena konverzijom. Očekuje se da će postupak pokrenuti i ostale banke, no nagađa se da bi se dugotrajna i skupa arbitraža mogla izbjeći dogovorom s bankarima.

Krediti u švicarskim francima progonit će i Plenkovićevu vladu Pixsell

Krediti u švicarskim francima progonit će i Plenkovićevu vladu Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic


Banke bi od države mogle tražiti oko milijardu eura, no dogovor s njima mogao bi kočiti i HDZ-ov koalicijski partner Most, čiji članovi misle da bi bankama trebalo pokazati zube. HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić pak nekoliko puta rekao je kako bi konsenzus bio najbolje rješenje. Zbog kombinacije pritiska banaka i neusuglašenosti koalicijskih partnera konverzija bi mogla biti predmet na kojem će Plenkovićeva vlada preživjeti ili pasti.

6. Porezna reforma

Glavni predizborni adut HDZ-a bila je porezna reforma koja bi trebala dovesti do povećanja plaća i osjetno rasteretiti poduzetnike. Kako bi ispunila očekivanja građana i poslovne zajednice, nova Vlada svakako bi trebala krenuti s njom početkom iduće godine. Međutim, zbog vremenske stiske prijeti opasnost da se odgodi stimulativni porezni paket, što bi osjetno narušilo vjerodostojnost Plenkovićeve ekipe.

Premijer Plenković je naglasio poreznu reformu kao jedan od prioriteta vlade Cropix

Premijer Plenković je naglasio poreznu reformu kao jedan od prioriteta vlade Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Elvir Tabaković


Podsjetimo, HDZ je za prvu godinu mandata najavio dizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna i pomicanje osnovice za oporezivanje po najvećoj stopi na 20.000 kuna, uz smanjivanje te stope s 40 na 36 posto. Ove mjere trebale bi dovesti do povećanja prosječne plaće za oko 300 kuna.

Također, poduzetnicima je obećano smanjenje poreza na dobit s 20 na 18 posto dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi tri milijuna kuna, plaćali porez po stopi od 12 posto.

Pavle Barišić Fotografija: Pixsell

Pavle Barišić Fotografija: Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

7. Budućnost kurikularne reforme

Plenkovićeva vlada morat će zagristi i vrući krumpir kurikularne reforme koja je postala poligon za svjetonazorske sukobe lijevih i desnih. Upravo na ovom području Plenković bi trebao pokazati svoj diplomatski potencijal mirenjem zaraćenih strana i postizanjem širokog društvenog i političkog konsenzusa oko ovog jako važnog pitanja.

Dosad je to obećavao, a sada je dobio priliku da to učini i u praksi. Uteg u tom postignuću mogao bi mu biti resorni ministar Pavle Barišić, čije imenovanje nije naišlo na odobravanje u akademskoj zajednici zbog afera koje su ga svojevremeno stajale dužnosti pomoćnika ministra.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!