Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo je sredinom svibnja rješenje o prihvatljivosti zahvata hidroenergetskog sustava Kosinj, čime je otvoren put za realizaciju HEP-ove investicije vrijedne 500 milijuna eura. Njome bi se trebala povećati proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, osigurati dodatna zaštita od poplava u Kosinjskom polju te poboljšati sigurnost vodoopskrbe Hrvatskog primorja
Sadašnji sustav hidroelektrana Sklope i Senj izgrađen je prije pedeset godina i koristi hidropotencijal ukupne snage 238,5 megavata (MW). Riječ je o kapacitetima iz kojih se u prosječnoj hidrološkoj godini proizvede oko 10 posto električne energije iz proizvodnog portfelja HEP-a te podmiri oko pet posto ukupne potrošnje u Hrvatskoj.
Sustav funkcionira tako da se podzemnim tunelima Lika-Gacka, Švica-Maraci i Gusić polje-Hrmotine vodom iz akumulacijskog jezera Kruščica opskrbljuju turbine hidroelektrana Sklope i Senj. Međutim s obzirom na bujični karakter Like i nešto mirnije Gacke, postojeći sustav s jezerom Kruščica zapremine oko 140 milijuna kubnih metara ne uspijeva zaprimiti kapacitete ukupnog dotoka 700 milijuna kubnih metara vode Like i još 400-tinjak milijuna kubnih metara vode Gacke, niti ih može transferirati na turbine HE Senj, pa je posljedica često poplavljivanje područja Gornjeg Kosinja.
vezane vijesti
Rješenje za koje se zalaže HEP je gradnja brana Kosinj i Bakovac, čime bi se stvorila nova akumulacija zapremine od 340 milijuna kubnih metara na površini od oko 11,5 kvadratnih kilometara te izgradnja tunela Bakovac-Lika i hidroelektrane Senj 2. Time bi postojeće jezero Kruščica i buduće Kosinj svojim korisnim volumenom mogli primiti 35 posto srednjeg godišnjeg dotoka Like i Gacke te 58 posto srednjeg godišnjeg dotoka Like.
Dakle dogradnjom postojećeg sustava i gradnjom još jedne hidroelektrane HEP namjerava iskoristiti preostali hidropotencijal rijeka Like i Gacke. Riječ je o drugoj fazi investicije koja je iz različitih razloga na čekanju već više od 40 godina.
Konačna realizacija ovog projekta donosi višestruku korist. Osim što se gradnjom dodatnih kapaciteta povećava proizvodnja električne energije za 330 gigavat sati, ova investicija omogućuje uravnoteženje proizvodnje iz obnovljivih izvora i povećava stabilnost elektroenergetskog sustava. To se postiže stvaranjem velikog akumulacijskog jezera Kosinj u svrhu prebacivanja proizvodnje u vršni dio dnevnog dijagrama.
'Postojeća Hidroelektrana Senj i danas pruža usluge sekundarne regulacije snage i frekvencije elektroenergetskom sustavu, a dodatnim kapacitetom bi se povećala pouzdanost pružanja te usluge te bi se omogućio veći prihvat energije iz obnovljivih izvora pružanjem usluge energije uravnoteženja', pojašnjavaju iz HEP-a.
Uz energetske koristi, dogradnja postojećeg sustava donosi dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju, poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe naselja od Senja do Karlobaga te poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastrukture.
Gradnja akumulacije ima i svoju tamnu stranu jer podrazumijeva potapanje naselja Gornji Kosinj i Mlakva, u kojima živi oko 150 stanovnika. Međutim stanovnici ovih naselja i dosad su živjeli u stalnoj neizvjesnosti zbog opasnosti od poplava. Gradnjom akumulacijskog jezera njima će biti omogućeno preseljenje na sigurniju lokaciju, a ostala okolna mjesta bit će lišena opasnosti od poplava.
Početak radova u HEP-u planiraju za 2019. godinu, a cjelokupni projekt, koji će se financirati iz vlastitih izvora i kredita, trebao bi biti okončan u roku od šest godina. Ukupna investicija procjenjuje se na 500 milijuna eura, a samo prva faza, odnosno zemljani radovi, izmještanje cesta i gradnja akumulacijskog jezera koštat će oko 220 milijuna eura.
