Hrvatski drvni klaster

Osim klimatskih promjena hrvatskim šumama prijete i potkornjaci

  • Autor: Jasna Ožanić
  • Zadnja izmjena 19.09.2016 22:52
  • Objavljeno 19.09.2016 u 22:52
šuma

šuma

Izvor: tportal.hr / Autor: Karmen Mrkić/tportal.hr

Hrvatska raspolaže velikim brojem šuma starijih i od 110 godina, no sve veći problem stvaraju klimatske promjene i potkornjaci koji ugrožavaju šume, posebno u Gorskom kotaru

U Hrvatskoj su trenutačno najrasprostranjenije šume hrasta lužnjaka i jela, čiji potencijali nisu do kraja iskorišteni, a problem stvaraju i velike navale potkornjaka koji sve više zahvaćaju šume, najviše na području Čabra (45 do 50 posto), dok bi na području cijelog Gorskog kotara mogao uništiti gotovo 30 posto šuma. U Hrvatskom drvnom klasteru neslužbeno procjenjuju da se dosadašnja šteta uzrokovana najezdom potkornjaka kreće između 50-60 milijuna eura.

Zbog klimatskih promjena ugrožene su šume smreke, pa se kao jedino rješenje za sve te probleme navodi uzgoj šuma koje će se uspješno oduprijeti i klimatskim promjenama i nametnicima.

'Da bi se ostvario puni potencijal hrvatskih šuma, trebalo bi ih iskorištavati duže vrijeme i prerađivati u druge proizvode. U prilog tome idu i podaci koji pokazuju da se od 1960. godine do danas u preradi drva najviše koristi piljena građa, a puno manje drvenjače i drvo za ploče. Zato je Europska komisija okupila tim stručnjaka koji su prije nešto više od mjesec dana završili studiju kojom upozoravaju na iskorištavanje punog potencijala europskih šuma i nesmetano raspolaganje bogatim drvnim zalihama', upozorio je Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera i predsjednik klastera konkurentnosti HKKDPS.

U Hrvatskoj čak 47 posto površine čine šume čija je starost od 81 do 90 godina, a pojedine su starije od 110 godina. Gotovo 10,4 posto ukupnog izvoza čini drvna industrija.

Ivica Tikvić
, profesor sa Šumarskog fakulteta rekao je kako, unatoč problemima provođenja propisa da se smanji utjecaj nametnika na šume i manjem razvoju drvne industrije u odnosu na druge europske države, Hrvatska ima potencijala razviti sektor šumarstva.

Trenutna drvna zaliha u Hrvatskoj je 244 kubična metra po hektaru, a godišnji prirast iznosi 6,29 kubičnih metara po hektaru.

Valja napomenuti da države poput Srbije planiraju povećati šumovitost u svojoj zemlji, dok u Hrvatskoj to pitanje još uvijek nije riješeno. Na taj je problem upozorila i Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu.

'Mi još uvijek nemamo nacionalni plan gospodarenja šumama za razdoblje 2016.-2020., iako je bio u planu, a bez toga ne možemo krenuti u detaljne pregovore s Europskom komisijom. Kako je riječ o repovima bivšeg ministra Tihomira Jakovine, nadam se da će novi ministar voditi računa o tom pitanju. Time bi se i više iskorištavali energetski resursi Hrvatske koji bi doveli do većeg broja radnih mjesta i poticanja razvoja gospodarstva. Osim toga, cilj nam je smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto,' izjavila je Petir.

Petir je od Europske komisije tražila da se uvedu kriteriji održivosti za biomasu kako bi drvo koje dolazi iz zemalja trećeg svijeta prestalo biti nelojalna konkurencija našemu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!